Iza Međimurske županije je godina obilježena snažnim investicijskim ciklusom, rekordnim korištenjem europskih fondova i jasnim fokusom na obrazovanje, socijalnu sigurnost i održivi razvoj. Od izgradnje i dogradnje škola i vrtića, te novih domova za starije, do jačanja gospodarstva, turizma i zdravstvene skrbi, Županija se, prema riječima župana, nije zaustavila na planovima, već ih je pretvarala u konkretne projekte.
U opsežnom razgovoru osvrnuo se na realizaciju zacrtanih ciljeva, jednoglasno donesen proračun težak 185 milijuna eura, izazove u zdravstvenom sustavu nakon što je država preuzela upravljanje bolnicama, ali i na osjetljive društvene teme poput sigurnosti, socijalne pravednosti i odgovornosti svih građana pred zakonom. Naglasio je da Međimurje želi ostati primjer dobre prakse – županija koja ne stagnira, već planski i odgovorno gradi temelje za razvoj u desetljećima koja dolaze.
Kako ocjenjujete proteklu godinu u smislu realizacije zacrtanih projekata?
Moram reći da je protekla godina bila uspješna i da smo sve ono što smo zacrtali krajem 2024. u ovoj godini i ostvarili. Rezultati nekih projekata koje smo ove godine pokrenuli vidjet će se u vremenu koje je pred nama. Po prvi put u 30 godina, Međimurska županija predsjeda važnom europskom asocijacijom Alpe-Adria. Izazove nastojimo rješavati, suočavati se s njima i ne bježati od njih. Tako da je ukupna bilanca na kraju godine pozitivna.
Koristimo svaku priliku u europskim fondovima, u općoj komunikaciji s državom, kao i s našim partnerima diljem Europe i svijeta. Tako se uspješno pozicioniramo i drago mi je da je Međimurje primjer dobre prakse u mnogim područjima na nacionalnoj razini i svijetla točka prema svim pokazateljima, od gospodarstva do obrazovanja.
Naši učenici bili su najbolji u Hrvatskoj na državnoj maturi. Gospodarske brojke su dobre. Korištenje europskih fondova je efikasno. Opća slika je da ne stagniramo niti stojimo na mjestu, nego se razvijamo.
Biste li mogli izdvojiti nešto na što ste osobito ponosni od investicijskih projekata na području obrazovanja i gospodarstva?
Ono što je nama uvijek na prvom mjestu, i to već zadnjih deset godina, jest obrazovanje. Želimo ulagati u obrazovanje i to ne samo u zgrade, nego i u ljude te na taj način poboljšati obrazovnu sliku općenito, jer svaka regija i svaka država koja ulaže u obrazovanje postaje konkurentnija, razvijenija i bolja.
Zacrtali smo cilj da nam sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi. Za to smo jasno definirali koliko škola treba izgraditi, koliko ih dograditi, koliko sportskih dvorana podići, te što je potrebno promijeniti u samom sustavu. Sve te projekte prijavili smo za sufinanciranje sredstvima iz europskih fondova i dobili ugovore za cijeli paket projekata. Riječ je o 15 škola, pet sportskih dvorana te dogradnji dviju srednjih škola.
Ugovori su potpisani, neke škole su se već počele graditi, neke dograđivati, a neke smo već i završili. Paralelno ulažemo i u područne odjele. Uz tu kapitalnu izgradnju formirali smo i nove centre izvrsnosti. Imamo vrlo dobre povratne podatke o uspjesima naših učenika.
Također, putem Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec pomažemo našim učenicima, a među rijetkima smo koji svim srednjoškolcima darujemo godišnju jednokratnu potporu, koju dobivaju i svi redovni studenti s našega područja. Kada je riječ o prijevozu, ali i prehrani te ostalim poticajima, smatramo da trebaju služiti kao motivacija mladima u obrazovanju te poticaj da se jednom - kada postanu uspješni ljudi – vrate u zavičaj i obogate našu zajednicu kvalitetnim radom.
Drago mi je i što smo inicirali i promjene upisnih kvota u strukovnim školama te ih uskladili s potrebama gospodarstva. Prvi smo u našoj zemlji uveli i stipendije za učenike koji se obrazuju za deficitarna zvanja u obrtništvu. Prvi smo u Hrvatskoj završili veliki projekt s Tehničkom školom Čakovec pri kojoj je formiran Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu. Osnažujemo i naše znanstvene centre, te u toj sinergiji obrazovanja i gospodarstva ostvarujemo iznimne rezultate.
Ističete da su vam važni i djeca i umirovljenici. Koje im poticaje i pomoći nudite?
Dakle, uz škole o kojima smo govorili, gradi se i dograđuje 19 vrtića, kako bi sva djeca – njih 1.008 – imala mogućnost mjesta u dječjem vrtiću. Također, kada je riječ o umirovljenicima, uspjeli smo u ovom izazovnom vremenu inflacije i vala poskupljenja zadržati prihvatljive cijene smještaja u našem Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec. Te su cijene među najnižima u Hrvatskoj, a to osiguravamo racionalizacijom poslovanja i pomoćima iz županijskog proračuna.
Prije dvije godine krenuli smo i s modelom prema kojem korisnicima domova s najnižim mirovinama osiguravamo jednokratnu potporu. Trenutno gradimo novi dom za starije i nemoćne osobe u Nedelišću, sa smještajnim kapacitetom za više od 120 osoba, uz niz izvaninstitucionalnih usluga za više od 300 korisnika.
Putem našeg Centra za pomoć u kući također nastojimo pružati podršku samačkim staračkim domaćinstvima, te bolesnima i nemoćnima.
Započela je izrada projektne dokumentacije za dogradnju prostora depandanse Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, čime ćemo osigurati dodatne usluge, osobito za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, uz što se pripremamo i za gradnju još jednog doma za starije na našem području.
Poticaji i europski fondovi
Županija se oslanja na europske fondove kada govorimo o kapitalnim projektima…
Većina kapitalnih projekata sufinancirana je sredstvima iz europskih fondova, što je srž naše politike jer na taj snagu proračuna usmjeravamo prema građanima. Izazov će ove godine biti velik ako sagledate financijsku sliku svih projekata – 15 škola, dvije srednje škole i nekoliko sportskih dvorana – riječ je o investicijskom ciklusu vrijednom više od 100 milijuna eura, što znači da će naše sufinanciranje projekata nadmašiti 25 milijuna eura samo u području obrazovanja.
Uz ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, tu su još dva interpretacijska centra: revitalizacija Feštetićeva dvorca u Pribislavcu, Palača međimurske popevke u Donjoj Dubravi, te novi interpretacijski centar u Štrigovi – posvećen nasljeđu svetoga Jeronima.
Namjeravamo nastaviti i projekte u zdravstvu, prije svega urediti palijativni centar u krugu zdravstvenih ustanova u Čakovcu te izgraditi novi prostor za zdravstvene laboratorije. I naš Dom zdravlja širi djelatnosti na domenu zaštite mentalnog zdravlja, rane intervencije i prevencije, pa ćemo podizati kat na postojećoj zgradi te ustanove, ali nastaviti ulagati i u ostale naše zdravstvene ustanove. Kada govorim o Domu zdravlja, moram naglasiti da je uprava te ustanove uz podršku Međimurske županije uspjela održati mrežu primarne zdravstvene zaštite popunjenom i stabilnom, usprkos drastičnom nedostatku liječnika i ostalog medicinskog kadra diljem zemlje.
O proračunu i turizmu
Možete li nam objasniti ključne karakteristike novog županijskog proračuna.
Županijski proračun za 2026. godinu planiran je u visini od gotovo 185 milijuna eura – razvojan je i socijalno usmjeren. O njegovoj kvaliteti dovoljno govori činjenica da ga je Skupština donijela jednoglasno. Politička stabilnost u Međimurju prisutna je godinama i govori o našem mentalitetu kojeg krase upornost, marljivost i visoka svijest.
Drago mi je da su pokrenuti državni projekti modernizacije prometne infrastrukture na području Međimurja, te je napravljena obilaznica Preloga, a upravo se gradi dugo očekivanja obilaznica Nedelišća. Uskoro će se ti projekti nastaviti te će se graditi i obilaznica Šenkovca, što će dodatno rasterititi promet u Čakovcu.
Kako bismo dodatno pojačali ulaganja u prometnu infrastrukturu, s Hrvatskim cestama razmatramo opcije da mi preuzmemo neke pravce iz njihove nadležnosti, da bi HC u planove uvrstio uređenje pravaca u Međimurju koje smatramo vitalnima. Pri tome prvenstveno mislim na uređenje dionice uz derivacijski kanala hidroelektrane Dubrava, iznimno važne za donje Međimurje.
Koje konkretne mjere Županija provodi kako bi podržala manifestacije i turističke događaje te privukla više posjetitelja?
Što se tiče turizma, Međimurje ne prati trendove, nego ih stvara. Na Danima hrvatskog turizma Svjetska turistička organizacija po prvi put je dodijelila u Hrvatskoj nagradu za održivi turizam – i ta nagrada je došla u Međimurje. Ne idemo na masovni turizam, nego na kvalitetnu, jedinstvenu ponudu. Cilj nam je turizam koji spaja kulturu, povijest, enogastronomiju, prirodne ljepote i smještaj.
Svako naše selo, mjesto, općina ili grad priča svoju priču i svoju povijest. Imamo snažnu kulturu i snažan identitet. Želimo sve to zaokružiti u jednu održivu priču. Volio bih da turizam poveže sjever i jug Hrvatske. Na primjer, netko tko dođe sedam dana na Jadran, može dva dana odvojiti za posjet kontinentu, uključujući i Međimurje.
Kako Međimurska županija podržava poduzetnike i potiče ulaganja u obnovljive izvore energije?
Podržavamo i poduzetnike nizom modela potpora, kako bismo im pomogli pri ulaganjima u proizvodnju, nabavu opreme i povećanje konkurentnosti. Koliko u tome uspijevamo, govori nikad niža stopa nezaposlenosti na našem području koja iznosi samo 3,7 %.
Drugim riječima, svatko tko želi raditi, ima posao. Istovremeno, izvoz raste i dvostruko je viši od uvoza. Međimursko gospodarstvo ostvaruje godišnji promet veći od tri milijarde eura, što je značajan rast u odnosu na ranije godine, a posebno u usporedbi s razdobljem prije ulaska Hrvatske u EU.
Rast gospodarstva rezultat je činjenice da smo proizvođačko gospodarstvo s produktivnom radnom snagom i kvalitetnim proizvodima. Svaka tvornica, domaća ili strana, koja je otvorila pogon u Međimurju, bilježi rast i napredak. To vidimo i po prodaji zemljišta u Poslovnom parku Međimurje.
Koliko su naši poticaji dobro pogođeni, govori i nedavni natječaj namijenjen građanima, i to za projektiranje i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstva. Inters je bilo toliki da sam donio odluku da planiranih 100.000 eura za tu mjeru, povećam na 250.000 eura, kako bi što više naših građana ostvarilo pravo na poticaj.
"Tektonske promjene"
Županija i dalje sudjeluje u raznim projektima u području zdravstvene skrbi, iako su se tu dogodile neke „tektonske promjene“ – oduzimanje Županijske bolnice i prebacivanje odgovornosti na državu.
Bolnice su preuzete, što je stvorilo brojne probleme regionalnoj samoupravi u razvoju sekundarne zdravstvene zaštite. Sada nas se više ništa ne pita, nego se radi po modelu koji nije optimalan za našu županiju.
Zato smo se usmjerili na ono gdje možemo djelovati i gdje imamo utjecaj – primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno naš Dom zdravlja, Zavod za javno zdravstvo i Zavod za hitnu medicinu.
Spomenuo sam da smo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, među rijetkima u Hrvatskoj, uspjeli popuniti mrežu. Devet liječnika odlučilo je ostati i raditi ovdje, popunjavajući ambulante. U dogovoru s Ministarstvom preuzeli smo i mobilnu ambulantu, kako bismo pomogli osobama s invaliditetom da dobiju zdravstvenu skrb kod kuće.
Također smo obnovili brojne ambulante diljem Međimurja, razvili širu i dostupniju mrežu ljekarničke djelatnosti te nabavili nova vozila za Zavod za hitnu medicinu i pripadajuću službu sanitetskog prijevoza.
Pomogli smo našim građanima, te im nadoknadili troškove putovanja na liječenje koje im HZZO nije priznavao.
Kada je riječ o gradnji infrastrukture, imamo prostor za helidrom i čekamo prvi natječaj za sredstva iz europskih fondova kako bismo se prijavili te i na taj način unaprijedili zdravstvo u našem kraju.
Vaše aktivnosti usmjerene su na ljudske teme...
Jesu, te ih putem naših saborskih zastupnika pokušavamo aktualizirati i na nacionalnoj razini, u Saboru.
Govorili smo i inkluzivnom dodatku i problemima koje prate, te pozivali i upozoravali u Saboru kada nitko još nije reagirao na nepravdu, ukazivali smo na položaj osobnih asistenata i roditelja-njegovatelja. Isticali smo da tim ljudima treba pomoć jer rade težak i odgovoran posao, a Ministarstvo to nije prepoznalo što je, ovih dana, potvrdio i Ustavni sud.
Vidljivo je da kolege u Saboru sada govore o položaju umirovljenika, inflaciji, socijalno ugroženim osobama te postavljaju pitanja o nepravdama koje se odnose na sjever Hrvatske – primjerice u ulaganjima u željeznicu i druge državne projekte koji su godinama zapostavljani. Naš cilj nije više nego što dobivaju druge regije, nego izjednačavanje u ulaganjima.
Pored toga, kao stranka Nezavisna platforma Sjever, snažna je u županijskim skupštinama Međimurske i Varaždinske županije te u Krapinsko-zagorskoj županiji, te imamo i niz načelnika i gradonačelnika.
Vrijeme koje je pred nama pokazat će što to znači i za nacionalnu politiku, te za parlamentarnu scenu naše države.
Kako Međimurska županija rješava situacije kada pojedinci, uključujući pripadnike manjinskih zajednica, krše zakon i ugrožavaju sigurnost građana?
Ovdje ne govorimo o položaju jedne nacionalne manjine, nego o općem poštivanju reda i zakona, o nepravdi i o načelu jednakosti – da ne postoje „jednakiji među jednakima“. Govorimo i o izostanku volje države i sustava da se dovoljno snažno suprotstave devijacijama koje postoje u društvu.
Drugim riječima, ako želite biti ravnopravan član ove države i društva, bez obzira na boju kože, rasu, vjeru ili bilo koju drugu osobnu karakteristiku – Hrvatska je otvorena zemlja i tu ne bi smjelo biti problema. No, uz prava dolazi i odgovornost. Ako koristite određena prava i primate određenu pomoć, onda morate biti svjesni obveza koje iz toga proizlaze.
Ako imate dijete koje je po zakonu obvezno pohađati školu, tada to dijete morate slati u školu. To je sve što se traži – ništa više. Kada se to ne radi i kada nema sankcija za takvo ponašanje, nastaju posljedice.
A posljedice vidimo svakodnevno: nasilje, ovisnosti, zanemarivanje djece. Sve to vodi u ozbiljno narušavanje društvenih odnosa u zajednici, što nećemo dozvoliti. Da uistinu tako i mislimo, govori činjenica da intenzivno radimo s ministrom Božinovićem na rješenjima za koje nam je potrebna podrška države. U svakom od tih rješenja uključeno je poticanje obrazovanja djece iz depriviranih sredina, kao preduvjeta za svaki sljedeći korak.
