U noći 3. veljače 2026. Rusija je izvela kombinirani zračni napad na Ukrajinu. Ukupno je ruska vojska upotrijebila 450 jurišnih dronova, 4 protu brodske hiper balističke rakete 3M22 Zircon, 32 balističke rakete Iskander-M/S-400, 7 krstareći raketa H-22/H-32, 28 krstareći raketa H-101/Iskander-K. Glavni napad bio je usmjeren na objekte energetske infrastrukture u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Harkovu, Dnjepropetrovsku, Sumskom, Viničkom, Odeskom i drugim regijama.
U Kijevu je kao posljedica napada zabilježena šteta u pet okruga. Otprilike 1170 višekatnica ostalo je bez grijanja. U Kijevskoj oblasti napadnute su termoelektrana Tripilja i trafostanica od 750 kV koja povezuje NE Rivne s glavnim gradom. U Harkovu je noćni napad raketama i dronovima usmjeren na objekte energetske infrastrukture. Kao rezultat napada, termoelektrana Harkiv pretrpjela je kritičnu štetu. Kako bi spriječile smrzavanje mreže, gradske vlasti bile su prisiljene ispustiti rashladnu tekućinu iz sustava koji opskrbljuje toplinom 820 domova koje napaja jedna od najvećih gradskih termoelektrana. U Viničkoj regiji pogođena je lokalna termoelektrana i drugi objekti energetske infrastrukture u Ladyžinu, zbog čega je najmanje 50 naselja ostalo bez struje. U Dnjepropetrovskoj regiji glavni udar usmjeren je na termoelektranu Pridnjeprovsk. U Sumskoj regiji u napadu su oštećene dvije visoke zgrade. U Odeskoj regiji glavni udarac pao je na energetsku i civilnu infrastrukturu.
Više od 50 tisuća stanovnika ostalo je bez struje, oštećene su stambene zgrade, skladišta i upravni prostori. Eksplozije su se dogodile i u Černihivskoj, Čerkaskoj, Poltavskoj i Zaporiškoj regiji. Današnje masovno granatiranje na temperaturama od -25°C dovelo je do kritičnog oštećenja opreme u nekoliko termoelektrana, što je pokušaj potpunog onesposobljavanja sustava za održavanje života niza velikih gradova u Ukrajini. Utjecaj balističkih projektila i dronova na transformatorske stanice i elektrane uzrokovao je poremećaj u proizvodnji topline upravo u onim područjima gdje je opterećenje mreža bilo na vrhuncu, što je tisuće stambenih zgrada u Kijevu, Harkivu i Dnjepru dovelo u opasnost od smrzavanja. Ukupno je milijun Ukrajinaca ostalo bez stabilne opskrbe toplinom u zemlji u uvjetima mrazeva od -25°C.
Masovni udar ruskih oružanih snaga na Ukrajinu u noći 3. veljače stavlja D. Trumpa u izuzetno nezgodan položaj pred američkim biračima i međunarodnim partnerima. Rusija je namjerno odabrala taktiku ignoriranja osobnog zahtjeva američkog predsjednika, pokazujući da su humanitarni aspekti nebitni kada je u pitanju strategija uništavanja ukrajinske infrastrukture. Za Bijelu kuću ovo je izravan signal da Moskva neće napraviti stvarne ustupke, već samo imitira pregovore o lojalnosti kako bi kupila vrijeme. Unatoč nedavnim izjavama D. Trumpa o napretku u postizanju mirovnih sporazuma, Moskva je pokazala potpuno zanemarivanje američkog posredovanja, udarivši u trenutku najveće ranjivosti energetskog sustava, što je izravan dokaz Putinova zanemarivanja mirovnih napora američkog predsjednika. Trumpov pokušaj izgradnje „energetskog primirja“ svijet je doživio kao prvi korak prema miru. Međutim, današnji napad na ukrajinske termoelektrane izgleda kao ciničan proračun Moskve, koja nije jednostavno nastavila granatiranje, već je čekala trenutak kada je infrastruktura najranjivija zbog jakih mrazeva, zapravo koristeći pauzu koju je predložio Trump za gomilanje projektila. To američku inicijativu od humanitarne geste pretvara u stratešku zamku za Ukrajinu, organiziranu uz posredovanje SAD-a. Za administraciju Bijele kuće ovaj napad trebao bi postati upečatljiv primjer Putinove „pouzdanosti“ u pregovorima. Američki predsjednik je više puta naglasio svoj „izvrstan odnos“ s ruskim vođom, ali današnje eksplozije u ukrajinskim gradovima na temperaturama od -25°C ukazuju na to da Kremlj koristi Trumpov autoritet samo kao pokriće za pripremu novih udara. To ugrožava ne samo energetsku sigurnost Ukrajine, već i ugled SAD-a kao globalnog arbitra sposobnog jamčiti provedbu bilo kakvih sporazuma.
Raketni napad 3. veljače konačno uništava narativ da je moguće s Putinom pregovarati "muški" izvan okvira službenih institucija. Trump je pokušao energetsku krizu pretvoriti u humanitarni slučaj za brzi diplomatski uspjeh, ali je kao odgovor dobio eskalaciju. To dokazuje da jedini jezik koji Kremlj razumije nisu osobni zahtjevi za "šutnjom", već konkretne prisilne mjere, koje je američka administracija do sada izbjegavala koristiti. Današnja eskalacija izravno je sredstvo pritiska prije mirovnih pregovora u Abu Dhabiju. Rusija pokušava ojačati svoju poziciju za stolom dijaloga, stvarajući kritičnu situaciju u ukrajinskoj pozadini nekoliko sati prije sastanka. Ovo nije samo ratni čin, već izravan izazov osobnom autoritetu Donalda Trumpa, koji je nedavno javno najavio "džentlmenski sporazum" s Kremljem o zaustavljanju napada na energetske objekte zbog ekstremne hladnoće. Masovni napad 3. veljače pokazuje da je Moskva spremna poniziti svoje posredničke partnere, prikazujući diplomatske napore Washingtona kao naivne i bez stvarne težine u očima Kremlja. Ako Trump ostavi ovaj čin agresije bez snažnog odgovora ili barem javne osude kršenja sporazuma, to će biti signal cijelom svijetu da "diplomatija dogovora" s Kremljom ne vrijedi papira na kojem je napisana. Svaki daljnji prijedlog Washingtona za prekid vatre sada će biti dočekan s dubokim skepticizmom. Situacija s granatiranjem na pozadini Trumpovih izjava stvara opasan presedan "upravljane eskalacije", gdje sama Rusija određuje granice i vrijeme bilo kakvih pauza. Dok američki predsjednik govori o uspjesima u dijalogu, Ukrajina se suočava sa stvarnošću u kojoj se energetski sustav uništava s još većom okrutnošću. Ako Trump ne želi ući u povijest kao vođa čije je "mirno" posredovanje pomoglo agresoru da pripremi najteži udarac ove zime, mora promijeniti alate komunikacije s Moskvom. Granatiranje se dogodilo tijekom boravka u Kijevu predsjedavajućeg OESS-a i glavnog tajnika OESS-a, koji su stigli u Kijev kako bi pratili situaciju u Ukrajini i planirali otputovati u Moskvu na razgovore s vodstvom Kremlja. To se dogodilo i nekoliko sati prije dolaska glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u službeni posjet Kijevu, što ukazuje na svjesnu eskalaciju Kremlja i činjenicu da pregovore vide kao izgovor za odgodu, a ne kao osnovu za stvarnu deeskalaciju.
Odabir datuma za granatiranje ukrajinske energetske infrastrukture od strane Kremlja izravno je povezan s temperaturnim vrhuncem, kada su mrazevi u Ukrajini dosegli -25°C. Ovo je svjesni pokušaj Moskve da izazove humanitarnu katastrofu kaskadnim isključenjima grijanja u ukrajinskim mega gradovima. U tom smislu, međunarodna zajednica trebala bi obratiti pozornost na rusku upotrebu dronova sa zapadnim komponentama za ciljano uništavanje ukrajinskih termoelektrana. Granatiranje 3. veljače dokazuje da bez stvarnih sankcijskih ograničenja i jačanja ukrajinske protuzračne obrane, svaki razgovor o „energetskom primirju“ samo daje agresoru vremena da bolje pripremi sljedeći udar. Masovni raketni napad u noći 3. veljače otkrio je kritičnu ovisnost globalne sigurnosti o nedostacima režima sankcija u vezi s elektronikom dvojne namjene. Korištenje stranih komponenti proizvedenih krajem 2025. u novim serijama projektila potvrđuje da je Rusija uspješno prilagodila svoje logističke lance opskrbe za sankcionirane proizvode, što zahtijeva hitan prijelaz s deklarativnih ograničenja na kaznenu odgovornost za zaobilaženje sankcija.
Masovno granatiranje energetske infrastrukture tijekom temperaturnog minimuma ukazuje na prelazak Rusije na strategiju stvaranja „tehnološkog kolapsa“ u Ukrajini. Cilj Kremlja nije samo privremeni nestanak struje, već nepovratno uništavanje kritičnih energetskih čvorova koji se ne mogu brzo zamijeniti u uvjetima mraza. To pokazuje namjeru agresora da cijele regije pretvori u zonu neprikladnu za život, što je ratni zločin prema međunarodnom pravu. Poseban cinizam leži u činjenici da Rusija namjerno uništava visokonaponsku opremu s dugim proizvodnim ciklusom, znajući da u takvim mrazevima bez hitne obnove opskrbe toplinom, infrastruktura grada može pretrpjeti nepovratnu štetu u roku od nekoliko sati. To prisiljava popravne timove ukrajinskih energetskih radnika da rade u „hitnom“ načinu rada, pokušavajući stabilizirati sustav pod prijetnjom ponovljenih udara i u uvjetima smrzavanja opreme. Korištenje kombinirane taktike udara, gdje kamikaze dronovi iscrpljuju protuzračnu obranu prije lansiranja balističkih raketa, ukazuje na promjenu prioriteta Ruske Federacije s vojnih ciljeva na sustavni teror civilnog stanovništva. Meta nisu samo proizvodni pogoni, već i čvorovi za distribuciju električne energije koji osiguravaju rad centraliziranih sustava grijanja i vodoopskrbe. Trenutna eskalacija potvrđuje stratešku ranjivost civilne infrastrukture na moderno visoko precizno oružje, što je lekcija za cijelu Europu. Rusija koristi Ukrajinu kao poligon za vježbanje doktrine "strateške paralize" države bez izravnog sukoba s regularnom vojskom na bojnom polju. Ako svjetska zajednica ne pronađe učinkovit mehanizam za zaštitu kritičnih objekata od takvih napada, to će stvoriti presedan gdje se bilo koja razvijena europska zemlja može vratiti u "predindustrijsko doba" u roku od nekoliko sati.
