Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i saborska zastupnica Natalija Martinčević gostovala je u emisiji 'U mreži Prvog', zajedno s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek i članom Predsjedništva SDP-a Ivanom Račanom te u emisiji N1 televizije, a povodom akcije Hrvatskog novinarskog društva kojoj su se u petak priključili gotovo svi mediji te su od 11 do 13 isključili mogućnost komentiranja ispod svih članaka objavljenih u medijima.
Saborska zastupnica Natalija Martinčević još je prošli tjedan zbog govora mržnje u medijskom prostoru i zastrašujućim porukama na društvenim mrežama, a nakon pucnjave na Markovu trgu, najavila sazivanje izvanredne sjednice, no sjednica je odgođena jer je nekoliko članova u samoizolaciji.
Kako je naglasila Martinčević, cenzuriranje ne dolazi u obzir, no svakako treba spriječiti komentare mržnje i pozive na nasilje u digitalnom obliku jer se ono prenosi na djelovanja u stvarnom svijetu.
- Posebno je zabrinjavajuće što neki političari opravdavaju i relativiziraju ovaj događaj. To dodatno eskalira porastom nasilja na društvenim mrežama i portalima što se prenosi iz digitalnog u analogni svijet, što jednostavno nije prihvatljivo. Odgovornost je na nama političarima, ne samo da govorimo i upozoravamo, nego da i konkretno djelujemo. U tom smislu postoji i odgovornost Ministarstva za kulturu i medije kao i saborskih zastupnika i mene kao predsjednice Odbora da pokrenemo sve što možemo kroz zakonske regulative, a s ciljem sprječavanja govora mržnje u javnom prostoru – kazala je Martinčević te najavila kako za dva tjedna Zakon o elektroničkim medijima ide u prvo čitanje, a u njemu će postojati urednička odgovornost i za komentare koji se objavljuju na mediju.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek smatra kako urednici moraju snositi odgovornost i za komentare u medijima u kojima se koriste neprimjerene izjave, umjesto da ih koriste za povećanje čitanosti.
Martinčević dugoročno rješenje također vidi u obrazovanju gdje je kao dobar primjer navela Varaždinsku županiju koja, uz Primorsko-goransku županiju, jedine kreću s građanskim odgojem u svoje škole.
Istaknula kako sloboda govora ne može biti alibi za nedjelovanje te da se ljudima mora osigurati neka vrsta zaštite.
- Postoji praksa u drugim europskim državama, postoji i odluka Europskog suda za ljudska prava, koji je dao mogućnost zemljama članicama da spriječe i sankcioniraju nasilje na portalima i društvenim mrežama i mislim da u tom smjeru moramo ići. Jedna od inicijativa je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju, a jedna od mogućnosti je i osnivanje Vijeća za medije jer smo u situaciji da sada svatko koga se vrijeđa, proziva po bilo kojoj osnovi, vjerskoj, nacionalnoj, spolnoj, političkoj, može samo privatnim, pojedinačnim tužbama braniti od toga, a to čini vrlo mali broj ljudi - zaključila je Martinčević.
