Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić i v.d. ravantelja nacionalnog COVID centra, Kliničke bolnice Dubrava Ivica Lukšić posjetili su danas Opću bolnicu Varaždin.
Kako je rekao Nenad Kudelić, ravnatelj varaždinske bolnice, došli su dati podršku kolegama i razmijeniti iskustava, ali i predstaviti novi program i način rada koji bi trebao ubrzati komunikaciju i suradnju među stručnjacima.
- Sve ustanove u kojima se pojavljuje veliki broj hospitaliziranih bolesnika prolaze kroz iste organizacijske izazove. Što se tiče OB Varaždin, već drugi dan zaredom imamo pad broja hospitaliziranih tako da se danas na liječenju nalazi 257 osoba, 21 u jedinici intenzivnog liječenja, a 19 na respiratoru u Varaždinu te jedna osoba na respiratoru u Klenovniku. Nažalost, kroz sljedeća dva tjedna i dalje očekujemo veliko opterećenje bolničkog sustava, no zahvaljujući činjenici da smo osigurali dovoljno mjesta i opreme, uspijevamo zbrinjavati sve bolesnike - rekao je Kudelić.
>> Broj novih slučajeva u Varaždinskoj županiji manji nego tjedan dana ranije
Markotić je predstavila novi oblik suradnje među zdravstvenim ustanovama.
- Moram izraziti divljenje svim djelatnicima u Varaždinu te u svim institucijama koje prihvaćaju pacijente, zbog iznimnog napora i jako dobre organizacije, bez obzira na sve probleme i što se na ovakve situacije nitko na svijetu nije mogao pripremiti. Razmijenili smo iskustva, a kako bismo mogli još bolje, ne samo u Varaždinu, planira se i razmjena ljudi i s Čakovcem, Siskom, sa svim mjestima u kojima je veći pritisak i teža situacija - istaknula je.
- Planiramo se čim bolje povezati u svojim znanjima, u boljem zbrinjavanju pacijenata, u razmjeni iskustava, zbog toga počinjemo s tjednim sastancima između KB Dubrava, koja je sada najveća COVID bolnica u Hrvatskoj, i Klinike za infektivne bolesti. U isto vrijeme kreće projekt telemedicine koji smo prije dva dana dogovorili s hitnom službom, s dr. Grba-Bujević, gdje će jedna centralna jedinica biti instalirana u Klinici za infektivne bolesti i maksimalno, koliko se to bude moglo, u svim intenzivnim u cijeloj Hrvatskoj, gdje se liječe najteži Covid-bolesnici, tako da bi se u svakom trenutku i potrebi razmjene iskustava komunikacija između kolega intenzivista u cijeloj Hrvatskoj moglo što bolje funkcionirati i što brže razmjenjivati mišljenja te, u krajnjoj liniji, brže donositi odluke i nove smjernice za liječenje pacijenata - pojasnila je Markotić.
- Vjerujem da smo svi na istom zadatku, svi imamo slične probleme, svi u hodu učimo jedni od drugih i mislim da je iznimno važno ono što cijelo vrijeme ukazuje većina kolega u zdravstvu, a to je visoki stupanj solidarnosti i posvećenosti pacijentima i borbi protiv ove situacije - kazala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.
Ivica Lukšić, v.d. ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava, napomenuo je da su i dosad surađivali te razmjenjivali organizacijska iskustva.
- Ovo je dodatna razmjena iskustava. Vidimo da se svi borimo s istim organizacijskim problemima. Razmijenili smo iskustva i dogovorili još tjesniju suradnju u stručnom i organizacijskom pogledu. Važno je da svi budemo povezani, jer smo svi u istim problemima i zajedno možemo riješiti ovu situaciju - zaključio je Lukšić.
Kazao je da je u KB Dubrava stalno isti priljev bolesnika, 40-ak dnevno.
- Jutros smo imali oko 470 pacijenata, od toga 81 na respiratoru. Osjećamo relaksaciju otkako je proradila Arena Zagreb za lakše bolesnike, pred otpustom. Imali smo jednog pacijenta kojeg smo uputili u Arenu kojem se zatim stanje pogoršalo, vratili smo ga nazad, to je uobičajeno. Situacija je takva da se ova bolest ponaša na svoj način. Uvijek je moguće pogoršanje i važno je takvog pacijenta na vrijeme vratiti u bolnicu - napomenuo je.
Dodao je da je ovaj sastanak koristan za sve.
- Vidjeli smo da dijelimo iste probleme, kolege u Varaždinu su u kratkom roku napravile sjajan organizacijski posao da zbrinu sve svoje bolesnike. Nismo mi napravili ništa bolje, niti su oni napravili išta lošije, jednostavno je potrebna komunikacija, mi smo možda imali više iskustva zbog većih brojeva, s nekim smo se problemima susreli prije pa smo ih razmijenili kako oni ne bi prolazili isto što smo i mi prolazili ranije. Primjerica, kad razmišljate o broju kreveta, broju priključaka, ne razmišljate o promjeru cijevi koja dovodi kisik, pa kad umjesto 5 imate 55 priključaka, shvatite da promjer cijevi nije dovoljan. To su tehnički problemi o kojima mi, kao liječnici, ne razmišljamo u tom momentu. I u Dubravi su se takvi problemi otklanjali u hodu, no ni u jednom trenutku ni u Dubravi ni ovdje nije zbog toga bio ugrožen ni jedan pacijent - naglasio je Lukšić.
Voditeljica odjela za intenzivno liječenje OB Varaždin dr. Renata Krobot kazala je da su dobili savjete kako se snaći u ovoj situaciji, kako organizirati neprestani priljev bolesnika te kako ih smjestiti.
- Ja radim u jedinici intezivnog liječenja, dovoljnih kapaciteta za prijem bolesnika imamo, dovoljno respiratora imamo, ali dodatni savjeti su uvijek dobrodošli - istaknula je.
Osvrnula se i na podatke o mortalitetu, s obzirom na različite podatke o broju umrlih u bolnicama, odnosno na respiratorima,
- Riječ je o premalom broju podataka da bismo mogli baratati s njima i odrediti statistčku značajnost. Za studeni je smrtnost u jedinici intenzivnog liječenja iznosila 54 posto. Podatak od 77 posto koji smo spomenula posljednji put, 25. studenoga, odnosio se na razdoblje pet tjedana unatrag. To su podaci koji se mijenjaju iz dana u dan. Tijekom jučerašnja dana umrlo je dvoje od 22 bolesnika, što je smrtnost 12-13 posto. Ti se podaci mijenjaju ovisno o tome koliko su teški bolesnici - napomenula je Krobot.
Različita tumačenja brojki o smrtnosti komentirao je i Kudelić, s obzirom da se govorilo i o smrtnosti od 75 do 80 posto.
- Podacima se manipulira. Pitanje je na koji se način radi statistika. Ukupan broj umrlih u bolnici Varaždin u prošlom mjesecu je manji nego prošle godine u to doba. Mora biti jasno da veliku smrtnost imaju odjeli koji se bave kroničnim bolesnicima i palijativnom skrbi, koji su u ovom trenutku prenamijenjeni, između ostalog, za liječenje Covid-19 bolesnika. Ako ćemo tako gledati, onda ispada da je smrtnost u bolnici manja nego prije, ali to je netočan podatak jer velik dio pacijenata nije bio liječen u bolnici. Mi u ovom trenutku ne možemo govoriti o većoj ili manjoj smrtnosti, podaci će se zbrojiti kad ova epidemija prođe. Sada možemo samo razgovarati o komunikaciji i načinu unapređenja liječenja, a ne manipulirati podacima na malom statističkom uzorku. U ovom trenutku ne može se govoriti o smrtnosti osoba koje dođu na respirator, jer još uvijek imamo na respiratoru pacijente od prvog dana kad smo ih stavili na respirator. Možemo govoriti o dnevnoj smrtnosti i ukupnoj smrtnosti, a ukupna smrtnost se u ovom trenutku ne može izračunati jer veliki broj ljudi se nalazi na respiratoru više dana pa i više tjedana - naglasio je Kudelić.
I Markotić je komentirala staistike o mortalitetu.
- Nije dobro na ovaj način postavljati pitanja o smrtnosti. Smrtnost nije samo broj, smrtnost pacijenta ovisi o puno karakteristika, o njegovoj dobi, kroničnim bolestima, pretilosti... U jednom trenutku intenzivnu možete napuniti sa starijim bolesnicima s brojnim kroničnim bolestima. Nije dobro u javnosti stvarati paniku i krive percepcije o broju umrlih. U svijetu je prosjek za Covid oko 50 posto, ovisno o raznim situacijama. Ljetos je to bilo vrlo nisko, vrlo malo ljudi je bilo na respiratorima, malo je bilo umrlih. Sad, u zimskom razdoblju, puno je teža situacija, puno teže bolesti - kazala je.
- Sva statistika će biti transparentna i jasno analizirana kad ova situacija prođe. Ono što ljudi na dnevnoj bazi prate u takvim institucijama pokazuje događa li se nešto u njihovoj bolničkoj sredini što bi moglo utjecati na veći pobol ili više bolničkih infekcija, je li se nešto incidentno dogodilo i slično. To analiziramo na dnevnoj bazi. Statistika o smrtnosti će se znati nakon što analiziramo različita područja i puno faktora koji utječu na smrtnost. Samo prebravanje ne daje pravu sliku - dodala je Markotić.
- Statistika može jedan dan pokazati 70, drugi dan 40 posto, treći 100 posto. Statistika mora dati neke trendove, neku situaciju, mora dati istinu, a ne trenutni broj, nešto što nam jedan dan odgovara pa ćemo biti sretni, a drugi dan je loše, pa nećemo biti sretni. Pratimo trend, i trend je negdje da je, kad ljudi dođu na respirator, oko 50 posto šansa da ljudi ne prežive, ali to može biti od 20 do 80 posto, ovisno od svih parametara koje smo puno puta spominjali. Medicina ima cijeli niz parametara i za točnu informaciju morate imati cijeli niz podataka, potpunu analizu, ono što je i dr. Krobot spomenula - napomenula je Markotić.
