Dok se u nas iz godine u godinu zbrajaju štete od tuče, a istovremeno što i ima li uopće smisla što poduzimati protiv tuče - izuzev postavljanja zaštitnih mreža i osiguranja - naši sjeverni susjedi već nekoliko godina imaju sustav za ublažavanje štete od ove ledene nepogode, razvijen i uz pomoć EU fondova, za koji tvrde da se itekako dokazao jer je osjetno smanjio posljedice, i to one najteže.
Mađarska poljoprivredna komora pustila je sredinom travnja u rad Nacionalni sustav za ublažavanje štete od tuče (JÉGER), čime je započela sedma zaštitna sezona, koja će trajati sve do kraja rujna.
- Sustavom se svake godine sprječavaju milijarde forinti štete u poljoprivredi, a štite se i stambeni, industrijski i državni objekti, nekretnine i pokretnine, poput automobila, navela je Nacionalna poljoprivredna komora (NAK), koji, osim prevencije i smanjenja šteta, osigurava podatke za analize potrebne radi razvoja sustava za ublažavanje šteta u poljoprivredi te koordinira suradnju s partnerskim organizacijama uključenim u rad JÉGER-a.
Osnovnu JÉGER-a čine prizemni generatori kojih je čak 986, od čega 219 automatskih i 767 ručnih, zahvaljujući kojima Mađarska brani od tuče najveću površinu u Europi. Generatori izbacuju aktivnu tvar sa srebrnim jodidom, koja se diže u oblake i smanjuje veličinu ledenih kugli(ca) koja padaju na tlo. Osim toga, mađarski poljoprivrednici koriste protiv tuče i topove s toplim zrakom.
-Tuča se ne može se u potpunosti isključiti, odnosno spriječiti, ali se može jamčiti da će veličina leda koji pada na tlo biti manja od onih koje bi pale bez korištenja sustava - pojašnjavaju iz NAK-a, koji nakon svake sezone nagrađuje najbolje županijske i nacionalne operatere jer drži da je upravljanje prizemnim generatorima velika odgovornost.
Da sustav ima smisla, kako dodaju, jasno pokazuje to da su 2023. generatori bili uključeni 96 dana te radili ukupno 176.639 radnih sati. Zahvaljujući tome, kako navode u NAK-u, poljoprivrednici su prijavili štetu od tuče na 30.678 hektara, dok su u 2017. godine, posljednjoj godini kada nacionalni sustav još nije bio u funkciji, posljedice bile na više nego dvostruko većoj površini, odnosno na 72.000 hektara.
Zahvaljujući sustavu ublažavanja šteta od tuče, kako tvrde u NAK-u, udio šteta od leda u prijavljenim poljoprivrednim štetama je 8,5 posto, dok je u zadnje tri godine razdoblja prije zaštite dosegao oko 37 posto.
- Sustav za ublažavanje štete od tuče dokazao je svoju učinkovitost. Štete uzrokovane tučom mogu se smanjiti, ali se led ne može u potpunosti spriječiti – rekao je mađarska medije József Taskó, predsjednik okruga Borsod-Abaúj-Zemplén NAK-a.
Procjenjuje da je šteta od tuče 30-40 posto manja od aktivacije sustava JEGER. Za rad sustava, koji je izgradio NAK, mađarsko Ministarstvo poljoprivrede osigurava oko dvije milijarde forinti iz Fonda za smanjenje šteta u poljoprivredi, a dio novca došao je i iz EU fondova. Prema izračunima NAK-a, forinta utrošena na sustav JÉGER štedi oko 33 forinte, odnosno 66 milijardi forinti godišnje. Ipak, nisu svi sretni zbog rada JEGER-a. Sve se više u dijelovima Mađarske širi zabluda da je odgovoran za sušu u istočnoj dijelu zemlje, što je dovelo do prijetnji pojedinim operaterima pa je NAK najavio prijave.
- U siječnju i veljači ove godine palo je izuzetno malo oborina, iako sustav za ublažavanje štete od leda radi tek od 15. travnja. Znanstveno je dokazano da sustav za ublažavanje štete od tuče nema utjecaja na količinu oborine, već samo na veličinu formiranih zrnaca leda. Ekstremna suša posljedica je globalnih vremenskih uvjeta, upozorili su u NAK-u.
