S obzirom na nedavno najavljeno podizanje trošarina na cigarete i alkohol, Hrvatska udruga bolničkih liječnika poručila je kako podupiru uplaćivanja dijela sredstava od prodaje prvenstveno duhanskih proizvoda u zdravstveni sustav.
- Krajnje je vrijeme da se u zdravstvo počne ulagati, a ne očekivati da bude "samoodrživ" sustav koji će se samostalno financirati i istovremeno s jednakim sredstvima već dugi niz godina, pružati vrhunsku zdravstvenu zaštitu kakvu hrvatsko zdravstvo i pruža velikim dijelom zahvaljući odricanju i prekovremenom radu liječnika i medicinskih sestara i tehničara, a vjerujemo da naša država ne želi da zdravstvo isključivo ovisi o prekovremenom radu nosioca zdravstvenog sustava - smatraju u HUBOL-u.
Dodaju kako je prije posezanja za uvođenjem dodatnih trošarina i poreza potrebno napraviti adekvatnu analizu troškova HZZO-a.
- Potrebno je uvesti normative redovitog i realnog plaćanja cijena zdravstvene usluge i dugova države prema sustavu zdravstva, a ne kontinuirano umanjivati cijene usluga i od toga isplaćivati 25 posto, čime se doprinosi velikom "manjku" koji kontinuirano puni medijske prostore, ali i svako malo prijeti ovrhama bolnica i navodi potencijalne nedostatke lijekova za pacijente čime se doprinosi stvaranju atmosfere kaosa i straha. Medicina svakim danom napreduje i ukoliko Hrvatska i dalje želi ići ukorak sa zemljama Europske Unije, nužan je iskorak u ovom smjeru, koji bi napravio financijski doprinos u smislu stabilizacije zdravstvenog sustava s jedne strane i preventivno djelovalo na prekomjernu konzumaciju alkohola i duhana s druge strane - ističu.
S obzirom na negativne demografske trendove, trendove oboljevanja i uzroka umiranja hrvatskih građanja koji nas prate posljednjih godina, u HUBOL-u smatraju kako je najmanje što država može učiniti je zaštititi stanovništvo koje živi i radi u Hrvatskoj preventivnim mjerama i dati do znanja da zdravlje ipak jest najvažnije.
U većini zemalja Europske Unije alkohol i cigarete smatraju se luksuzom s jedne strane i velikim zdravstvenim opterećenjem s druge strane. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da godišnje od posljedica pušenja, uključujući pasivno pušenje, umre oko 6 000 000 ljudi, od kojih 5 000 000 uslijed izravne uporabe duhana, a procjenjuje se da 600 000 nepušača umre od posljedica izloženosti duhanskom dimu (“pasivno pušenje”).
- Slijedom navedenog je jasno zašto se u velikoj većini razvijenih zemalja podizanjem cijena duhanskih poizvoda pokušava utjecati na učestalost brojnost njihove uporabe u društvu, a u isto vrijeme dijelom prihoda od prodaje ulaže u zdravstvo koje najveću količinu novaca koristi upravo za liječenje posljedica njihove uporabe - naglašavaju bolnički liječnici.
Napominju kako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnja potrošnja čistog alkohola po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 12.2 litre. No naglašavaju kako bi vino trebalo izdvojiti od žestokih alkoholnih pića zbog njegovog pozitivnog djelovanja.
- Prekomjerno pijenje alkoholnih pića u smislu ovisnosti povezano je s povećanim rizikom obolijevanja, ozljeđivanja i umiranja. No s druge strane, prema preporukama L’Institut Européen de Diététique et Micronutrition (IEDM) umjerena konzumacija vina ima pozitivno djelovanje na organizam, kako protuupalno tako i antioksidativno te bi trebalo biti izdvojeno od žestokih alkoholnih pića pri mijenjanju porezanih stopa. Osim toga vrhunsko vino može biti "trademark" jedne države slično kao i nogometna reprezentacija ili vrhunsko zdravstvo. Ono što je potrebno je kontinuirana edukacija građana Republike Hrvatske o štetnosti prekomjerne konzumacije alkohola, koja trenutno nedostaje - pojašnjavaju.
- S time u svezi stav HUBOL-a je pozitivan u smislu uplaćivanja dijela sredstava od prodaje prvenstveno duhanskih proizvoda u zdravstveni sustav. Krajnje je vrijeme da se u zdravstvo počne ulagati, a ne očekivati da bude "samoodrživ" sustav koji će se samostalno financirati i istovremeno sa jednakim sredstvima već dugi niz godina, pružati vrhunsku zdravstvenu zaštitu kakvu hrvatsko zdravstvo i pruža velikim dijelom zahvaljući odricanju i prekovremenom radu liječnika i medicinskih sestara i tehničara, a vjerujemo da naša država ne želi da zdravstvo isključivo ovisi o prekovremenom radu nosioca zdravstvenog sustava - zaključuju.
