- Komunikacija SDP-a je ispod svake razine. Iznijeli su niz laži, zamjena teza i banaliziraju stvari - kaže predsjednik kluba vijećnika s Čehokove liste Mario Lešina i gradonačelnikov zamjenik Zlatan Avar koji su danas sazvali konferenciju za medije kako bi, kažu, odgovorili na "šest SDP-ovih laži".
Kao prvo, tvrdi Avar, SDP laže kada kažu da JPP za škole u Varaždinu nije trebao koštati 180 milijuna kuna. Avar je donio izračune godišnjih naknada prema kojima bi Grad za 6. OŠ godišnje plaćao 4,46 milijuna kuna, a za 5. OŠ 2,8 milijuna kuna, i tako 25 godina, što u konačnici iznosi 181 milijun kuna.
Druga stvar je, kako kaže Avar, da je bivša vlast dogradnju 6.OŠ htjela napraviti za 32 milijuna kuna, a oni su to danas napravili za 17 milijuna kuna. Treća laž SDP-a je da koncesija za balirani otpad nije nezakonita. Avar pojašnjava da je bivša vlast više puta dobila pojašnjenje iz resornog ministarstva i Fonda da trebaju osigurati sredstva u proračunu prije raspisivanja koncesije i sada je očigledno da je koncesija apsolutno neprovediva.
Četvrta se laž odnosi na troškove intelektualnih usluga. Prema podacima 2016. godine troškovi intelektualnih usluga su iznosili nešto više od 7 milijuna kuna, a u 2018. godini 7,6 milijuna kuna te je nabrojao brojne projekte na koje se odnose i te usluge.
Peta laž je povećanje troška plaća u Gradu.
- Smanjili smo broj zaposlenih za nekih 10 posto, a ukupna masa plaća gradske administracije također je smanjena i u 2017. godini je zamrznuta osnovica plaća, tako da tu nije bilo nikakvog povećanja. Trošak plaća samo gradske uprave u 2017. godini iznosio je 14,99 milijuna kuna, a u 2018. godini 14,18 milijuna kuna, znači gotovo za milijun kuna manje - ističe Avar dok Lešina pojašnjava da se u konsolidiranom izvješću iznose i naknade učitelja asistenata u nastavi i učitelji u produljenom boravku, te je njihov broj rastao posljednjih godina.
Šesta laž SDP-a odnosi se na izjavu da su gradske vlasti podigle kredite u ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna za projekte koji nisu realizirani, pa da ti novci sada stoje na računu Grada.
Lešina i Avar pojašnjavaju da kod realizacije projekata Grad prvo treba dati svoj novac, a zatim tražiti povrat kroz europske i nacionalne fondove.
- Grad se za projekte zadužuje u banci, ti krediti ne stoje na računu nego su odobreni od banke koja plaća troškove za nas, prema ugovorima, a Grad onda plaća banci - pojašnjavaju u Gradu.