Iako je dužnost ministra financija preuzeo prije nepunih godinu i pol dana, Boris Lalovac u tom je kratkom vremenu nesumnjivo postao najpopularniji ministar u Vladi Zorana Milanovića. Njegov politički uzlet ponajviše se te melji na beskompromisnim istupima u dijalogu s bankarskim sektorom, kojem je, s nedavnog stranačkog skupa u Zagrebu, poslao jasnu poruku: „Vratite pare“. Lalovac je tom prigodom naglasio da su banke tijekom krize iz zemlje iznijele 10 milijardi kuna, te istakao da su mu ljudi na prvom mjestu, zbog čega će se i dalje zalagati za rješenja koja će onemogućiti dužničko ropstvo građana.
Kruna njegovog dosadašnjeg rada svakako su zakonska rješenja o kreditima u „švicarcima“, što bi dijelu zaduženih moglo smanjiti rate i do 50 posto. Iako ga svi ovi potezi ubrzano podižu na rang listama najpozitivnijih političara u zemlji, Lalovac o tome nerado govori, ali je mnogo rječitiji kada su u pitanju njegove dvije strasti: financije i brojke.
Mnogi vas zovu „čovjekom od brojki“. Vaši politički protivnici, međutim, ističu da upravo brojke Hrvatskoj predskazuju grčki scenarij, te govore o zaduženju od 100 milijardi kuna u mandatu ove Vlade. Kako to ocjenjujete?
– Volim brojke, jer su egzaktne i nikad ne lažu. Zato i mogu reći da naši politički suparnici samo pokušavaju izazvati predizbornu histeriju, budući da nijednim argumentom ne mogu osporiti činjenicu da Hrvatska raste na svim područjima. O tome govore baš svi pokazatelji, koji će do kraja godine biti još i bolji. Između ostalog, zahvaljujući većim poreznim prihodima i potrošnji građana očekujem da će deficit biti manji. Time ćemo u potpunosti ispuniti naše ovogodišnje financijske planove, budući da će ukupni deficit biti manji od 5 posto.
Hrvatskoj su često i s najviših instanci bile sugerirane rigorozne mjere štednje, slične onima koje se, primjerice, traže od Grčke. Iz Vlade često poručuju da bi se time onemogućio rast, koji se ove godine postepeno ostvaruje. Za kakav se model Vi zauzimate?
– Iako se često govori o rigoroznim mjerama štednje, rijetko se kaže što bi one značile u praksi. Njima bi se, naime, između ostalog značajno smanjila prava i kvaliteta usluge u zdravstvu, obrazovanju i drugim područjima koja su za nas, kao socijaldemokratsku vladu, od primarnog značaja. Zbog toga nama takav model nije bio prihvatljiv, već smo se odlučili sve svoje aktivnost usmjeriti na rast. I on je sada nedvojbeno ostvaren. Mislim da već sada možemo reći da ćemo u trećem kvartalu ove godine imati rast BDP-a preko 2 posto, a posebno me veseli rast prihoda od poreza na dobit za gotovo pola milijarde kuna, što jasno govori da Vladina ekonomska politika u posljednje tri godine daje pozitivne rezultate.
Zakonska rješenja o kreditima u „švicarcima“ sučelila su Vas s bankarima, koji tvrde da će im to nanijeti nesagledive štete. Jeste li spremni za moguću pravnu borbu?
- Primarna je zadaća Vlade da štiti građane. To je bio naš cilj i kad smo razmatrali i predlagali spomenuta zakonska rješenja. Mislim da bi i banke trebale poslušati glas naroda, jer nije pametno ići protiv vlastitog naroda i zemlje. Jednako tako nije dobro ni da se ustavnom tužbom ide protiv odluke Sabora koji je, jednoglasno, usvojio naša rješenja za ovu situaciju. Zanima me kakva će biti odluka, jer ići protiv jednoglasnog stava saborskih zastupnika uistinu bi bio presedan. Nisu dobre ni informacije da će banke raditi određeni pritisak na tečaj. Ne razumijem takvu vrstu špekulacija, ali mogu poručiti da smo dovoljno likvidni kako bi bez poteškoća zaustavili pokušaj takvog udara. Mi želimo surađivati s bankama, ali one moraju odlučiti hoće li dugoročno surađivati s hrvatskom državom i hrvatskim narodom.
Posve su drugačije, razumljivo, reagirali građani, posebice onih 55 tisuća opterećenih spomenutim kreditima. Što njima donose ova zakonska rješenja?
– Vjerujem da im donosi normalniji život i značajno rasterećenje njihovog kućnog budžeta, jer će u nekim slučajevima rate kredita biti manje i od 50 posto. Ali prije svega donosi im sigurnost da će sačuvati svoju imovinu i napokon doći u situaciju otplatiti kredit, jer mnogi dosada ni približno nisu došli do otplate glavnice. S početkom mjeseca počeo je teći rok od 45 dana u kojem banke trebaju preračunati kredite u švicarskim francima u eurima, nakon čega se korisnici moraju izjasniti prihvaćaju li taj prijedlog. Novi otplatni plan temelji se na denominiranju početno odobrene glavnice iz švicarskog franka u eura prema tečaju koji je vrijedio na dan isplate kredita i zamjeni početno ugovorene kamatne stope u „švicarcima“ s kamatnom stopom za kredite u eurima. Za korisnike kredita koji ne pristanu konverziju i dalje vrijedi fiksirani tečaj 6,39 do siječnja 2016 te fiksna kamatna stopa od 3,23 posto, što su također mjere kojima je ova Vlada ranije pokušala barem ublažiti njihov problem, budući da naši prethodnici po tom pitanju nisu učinili baš ništa.
Vladinim amandmanom usvojen je i prijedlog za rješavanje sporova proizašlih iz kredita u Raiffeisen zadrugama?
– U sklapanju tih kredita često su sudjelovali brojni posrednici koji su poticali i nagovarali građane da uđu u takve aranžmane. Pri tome je ugovarana nadležnost austrijskih, ali i hrvatskih sudova, koji su, potom, zauzeli stav da su posve nenadležni za ta pitanja, iako odredbe o zaštiti potrošača jasno govore da oni mogu odabrati sud prema svojem prebivalištu. Prihvaćenim rješenjem sada je određena izričita nadležnost naših sudova, čime ljudima dajemo priliku da zaštite svoj pravni interes. Također je određeno da su ništetni ugovori sklopljeni s osobama koje za to nisu imale ovlaštenja u Republici Hrvatskoj, ukoliko su, naravno, sklopljeni u našoj zemlji. Ujedno je naloženo sudovima da zaustave ovršne postupke u takvim slučajevima, a trenutno ih ima oko 1800, do dovršetka postupka o eventualnoj ništetnosti.
Iako i na spomenutim temama očigledno postoje brojna krizna žarišta u odnosu s bankama, premijer Milanović najavljuje da bi u slučaju dobivanja novog mandata pokrenuo razgovore o visini kamatnih stopa na kredite. Hoće li to dovesti do novih otvorenih pitanja na relaciji, s kako ih volite nazivati, Bečom i Milanom?
– Želio bih da kao ravnopravni građani Europske unije imamo iste kamatne stope kao stanovnici Austrije, Italije, Njemačke i drugih zapadnoeuropskih zemalja, a ne da tamo imaju kamate po jedan ili dva posto, dok hrvatski građani plaćaju šest posto. Na jedinstvenom europskom tržištu i dalje ćemo pritiskati banke što se tiče kamatnih stopa i njihovog poslovanja. Oni će svoje profite svakako zarađivati u Hrvatskoj, međutim ekstra profita više neće biti. Iza nas su godine krize, a unatoč tome banke su u Hrvatskoj ostvarile dobit veću od 10 milijardi kuna. Čitavo to vrijeme banke su držale visoke kamate vodeći se isključivo profitom, zanemarujući građane i poduzeća. Već sam ranije rekao da je Vladi primarni interes zaštita građana i zato ćemo tražiti od banaka da im i oni pomognu, pa zbog toga zahtjev za izjednačavanjem kamatnih stopa s onima koje vrijede u spomenutim zemljama ne smatram pretjeranim.
Sredinom srpnja najavili ste istrage protiv nekih bankara i poduzetnika zbog sumnji na porezne utaje. One su u velikoj mjeri povezane sa Specijalnim uredom za velike porezne utaje, čije ste osnivanje inicirali nakon preuzimanja ministarske dužnosti. Kako biste ocijenili dosadašnji rad tog svojevrsnog poreznog USKOK-a?
– Kada sam postao ministar inzistirao sam da se oformi takav odjel koji će istraživati velike porezne utaje. Zajedno s kolegama iz DORH-a i USKOK-a otišli smo u SAD da vidimo kako to kod njih funkcionira, budući da su njihova iskustva na tom području nešto iz čega se može mnogo naučiti. Nakon toga oformili smo ured te uzeli najbolje stručnjake, kojih je zasada petnaestak. Oni trenutno rade na 50-ak slučajeva vrijednih oko 120 milijuna kuna. Među njima izdvajam tzv. kružne prijevare s PDV-om. Prema podacima iz 2013. u Hrvatskoj je razlika između ukupne obveze plaćanja PDV-a i stvarno naplaćenog PDV-a, iznosila čak pet milijardi kuna, što je 11 posto ukupnog PDV-a u Hrvatskoj ili 1,5 posto BDP-a. Ured zato sada promatra te kružne prijevare i ako uoče neke sumnjive transakcije, šalju informacije nadležnim institucijama. Također istražuju i brojne tvrtke koje su zatvarane s velikim poreznim dugovima, a onda bi potom vlasnici imovinu prenosili na druge tvrtke koje su otvarali. Radi se o ljudima koji su prevarili ili svoje vjerovnike ili nekog drugog. To nisu poduzetnici. Treći dio je analiza bankovnih računa iz inozemstva. Provjerava se ušteđevina i imovina da se vidi postoji li određeni nerazmjer i je li plaćen porez. Ukoliko nije Porezna uprava izdaje rješenja o utvrđivanju nerazmjera s nalogom da se razlika poreza plati.
Iako ste u više navrata izrazili zadovoljstvo načinom provođenja fiskalizacije, tijekom ljeta imali ste primjedbi na promete pojedinih ugostitelja uz jadransku obalu čiji promet je bio u evidentnom nesrazmjeru s brojem turista. Na sjeverozapadu se često može čuti da država ovdje „vježba strogoću“, dok to na jugu nije slučaj. Kako poboljšati financijsku disciplinu na tom planu?
– Nelogično je da broj turista raste, a izdaje se manje računa. Takvo ponašanje je jednostavno nedopustivo. Ne možete u špici sezone prijavljivati promet u kafiću manji od 100 kuna. Ili 90 posto dnevnog prometa stornirati tijekom zadnjeg sata rada, odnosno promet prijaviti godinu i pol dana nakon što je ostvaren. Da ne govorim o praksi neizdavanja računa. Takve anomalije treba učinkovito spriječiti. Zato smo tijekom ljeta pojačali inspekcije, a tamo gdje inspektori svoj posao ne obavljaju kako treba primijenit ćemo i neke druge mjere. Tim više moram izraziti zadovoljstvo poslovnom kulturom i financijskom disciplinom u ovim krajevima. To pokazuje razvijenu svijest ovdašnjih građana i poduzetnika o potrebi plaćanja poreza nizak jer se time, između ostalog, osiguravaju sredstva za zdravstvo, obrazovanje i stabilan mirovinski sustav. Međutim, takva praksa i takva svijest mora postojati u svim dijelovima zemlje.
Bliže se izbori i stranke se sučeljavaju na mnogim područjima, iako često oko stvari koje nisu životno važne. Zbog toga je sigurno zanimljivo čuti koje poteze biste vukli kao ministar financija, ukoliko aktualna Vlada dobije novi mandat?
– Prije svega, naša je namjera dodatno rasteretiti plaće. Potezi koje smo već povukli pokazali su se korisnima za ukupan rast, pa i punjenje proračuna, tako da planiramo povećanje neoporezivog dijela plaće sa sadašnjih 2.600 na recimo 3.000 kuna te daljnju reformu poreznih razreda. Znamo da su ovdje na sjeverozapadu plaće niže od prosjeka, zbog čega razmišljamo o određenim poreznim poticajima, koji bi doveli do viših primanja. Planiramo i smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode, kako bi se potakla domaća proizvodnja. Tako bi se međustopa od 13 posto primjenjivala na tzv. poljoprivrednu košaricu u kojoj su svježa riba, kupu, blitva, krumpir, jaja, med te voće poput jagoda, mandarina i jabuka. Iskustva iz ovih krajeva ukazuju na to da privatni sektor mora biti generator ekonomskog rasta, a ne javna poduzeća koja će ubuduće morati biti još racionalnija, mijenjajući filozofiju upravljanja. Sve to trebalo bi pridonijeti daljnjem rastu gospodarstva, temeljem čega već slijedeće godine očekujemo primarni proračunski suficit, što bi vodilo i ka stabilizaciji javnog duga. Gledajući na učinjeno u mandatu mogu reći da smo, s obzirom na naslijeđeni kaos, uveli reda u sve segmente javnih financija i stvorili čvrste temelje da i u naredne četiri godine Hrvatska raste.
Intervju je preuzet iz tiskanog izdanja Varaždinskih vijesti...
