- Europa se danas suočava s najopasnijim sigurnosnim okruženjem od kraja Hladnog rata: Putin je pokrenuo šest velikih vojnih agresija otkako je došao na vlast, počevši od drugog čečenskog rata, nakon čega je uslijedila invazija na Gruziju, ilegalna aneksija Krima, rat koji je započeo u Donbasu, intervencija u Siriji kako bi podržao Assadov režim i konačno potpuna invazija na Ukrajinu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je sudjelovao u Saint-Vincentu na otvorenju 3. Grand Continent Summita, platforme za dijalog na visokoj razini unutar Europe te između Europe i ostatka svijeta.
Svoj je govor usmjerio na temu Europe na prekretnici, koja teži izgradnji strateškog suvereniteta u više dimenzija i vođenju svojih građana prema sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti.
Osim otvorenih vojnih agresija, kako je dodao, Rusija je također provodila neprijateljske i destabilizirajuće akcije diljem Europe i šire.
-Izvela je kibernetičke napade na države Europske unije i SAD. Pokušali su državni udar u Crnoj Gori i sabotirali skladišta streljiva u Češkoj. Preko paramilitarne skupine potaknuli su nestabilnost u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Maliju i Sudanu - i, nedavno, preko ruskog Afričkog korpusa, u Nigeru. Ovo nije niz izoliranih kriza, već namjerna strategija prisile i teritorijalnog revizionizma. To odražava jedan, koherentan strateški cilj: srušiti međunarodni poredak temeljen na vladavini prava i zamijeniti ga svijetom kojim vlada isključivo sila“, poručio je i dodao kako se u takvom svijetu granice mogu mijenjati silom, a slabije države se više ne mogu oslanjati na kolektivnu sigurnost ili na načelo da se teritorijalno osvajanje neće priznati.
Predsjednik Vlade upozorio je da bi potkopavanje ovog temelja uništilo europsku sigurnosnu arhitekturu koja je desetljećima sprječavala agresivne ratove.
„I bili bismo naivni vjerovati da će invazija na Ukrajinu iz 2022. biti posljednji pokušaj prekrajanja granica silom“, dodao je.
U tom je kontekstu pohvalio izvanrednu otpornost Ukrajine poručivši kako je ona herojska jer se gotovo četiri godine Ukrajinci s iznimnom hrabrošću i odlučnošću odupiru daleko većem agresoru.
I unatoč naporima Rusije, njezin napredak ostaje ograničen, dodao je.
„Ukrajina je prva europska linija obrane. I važno je da je nastavimo podržavati. Ako se mirovni sporazum na kraju postigne, on mora biti prihvatljiv Ukrajini i mora uključivati sigurnosna jamstva dovoljno snažna da spriječe Rusiju da ponovno pokrene rat nakon obnove svojih snaga“. Poručio je premijer Plenković dodajući da i Europa mora igrati središnju ulogu u svim budućim sigurnosnim aranžmanima te da ne može biti isključena iz odluka koje se tiču sigurnosne arhitekture našeg kontinenta.
Istodobno, Rusija nastoji ponovno steći legitimitet na međunarodnoj sceni, zalažući se za ukidanje sankcija obećavajući unosne ugovore stranim tvrtkama, rekao je premijer Plenković.
„Sankcije ostaju jedan od najučinkovitijih alata za ograničavanje ruskog ratnog stroja, a svako ublažavanje mora biti uvjetovano istinskim, provjerljivim promjenama u ponašanju“, ustvrdio je.
Premijer je istaknuo hrvatsku podršku rastućoj odgovornost Europe za vlastitu sigurnost, i njezinu stratešku autonomiju, unutar okvira Europske unije i NATO-a, koji nam omogućuju udruživanje resursa, izbjegavanje dupliciranja i osiguranje interoperabilnosti.
Hrvatska je najnovija država članica Europske unije, i jedina s nedavnim, životnim iskustvom agresijskog rata zapanjujuće sličnog današnjem ruskom napadu na Ukrajinu, istaknuo je u uvodnom dijelu svog govora podsjetivši da je prije samo tri desetljeća četvrtina hrvatskog teritorija bila okupirana, a morali smo brinuti i o 700. 000 izbjeglica - jednu od sedam osoba u našoj zemlji.
„Vratili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet i u konačnici učvrstili svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u, a svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji - te, 2023. godine, ulaskom u eurozonu i schengensku zonu. „Danas smo samouvjerena europska demokracija: među tri najbrže rastuća gospodarstva eurozone u posljednje četiri godine, jedna od dvadeset najboljih turističkih destinacija na svijetu s preko dvadeset milijuna posjetitelja, sedma u Europskoj uniji po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja“, naveo je.
Dublja integracija EU, dodao je, umanjit će našu ovisnost u područjima koja nas ostavljaju izloženima.
„Trenutak pred nama ne bi trebao izazivati strah, već odlučnost: odlučnost da donosimo hrabre odluke, ulažemo u našu budućnost i vjerujemo u puni potencijal Europe“, zaključio je predsjednik Vlade.
