Kupnja stanova i dalje se pokazuje dobrom odlukom, sudeći prema nastavku rasta njihovih cijena. Štoviše, gleda li se i broj prodanih stanova, stanogradnja kao da nije osjetila posljedice pandemije, koja već dvije godine hara svijetom, ali zato rusko-ukrajinski rat, koji traje dvadesetak dana, već ozbiljnije utječe ne samo na stanogradnju, već i na građevinarstvo, kao i općenito gospodarstvo te energetiku, osobito plinski sektor.
Na tržište nekretnina u protekle je dvije godine, unatoč vanjskim faktorima – pandemiji korona virusa i dva snažna potresa, nastavljen trend rasta cijena.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata prodanih stanova iznosila je lani 13.713 kuna, od čega su troškovi građevinskog zemljišta iznosili 2.042 kune, troškovi građenja i dobit investitora bili su 8.279 kuna, a razliku od 3.392 kune čine ostali troškovi.
U drugom polugodištu prošle godine došlo je do porasta prosječne cijena kvadrata, koja je skočila na 14.038 kuna. Kvadrat novih stanova, bez POS-a, stajao je pri tome još i više, 14.130 kuna ili 1.880 eura, što je za 10,3 posto više u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Nasuprot tome, prosječna cijena kvadrata stanova izgrađenih na temelju Programa društveno poticane stanogradnje iznosila je 7.904 kune, ali oni su sudjelovali s tek 1,5 posto u ukupnom obujmu prodanih kvadrata.
Na prosječne cijene stanova najviše utječe zagrebačko tržište nekretnina. Tu je prosječni kvadrat lani stajao 14.672 kuna, a u drugoj polovici godine došao je na 15.302 kune, dok je u prvoj polovici za kvadrat trebalo dati 14.127 kuna. U ostalim sredinama prosječna cijena kvadrata lani je iznosila 12.577 kuna, pri čemu je s početnih 12.347 kuna do kraja godine došla na 12.767 kuna. Utjecaj zagrebačkog tržišta nekretnina posljedica je velikog broja novih stanova koji se grade i prodaju u Zagrebu...
Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
