HDZ-ov saborski zastupnik Josip Križanić na jučerašnjoj je raspravi u Saboru, vezano uz prijedlog izmjene Zakona o arhivskim gradivima i arhivu, kojeg je predložio Most, ukazao da se radi o pomalo ishitrenom prijedlogu čiji je najveći problem parcijalni pristup problematici arhiva i arhivskoj službi.
Istaknuo je i svoj osobni stav, te stav stranke, da su za što hitnije otvaranje arhiva, posebno onog dijela koji se odnosi na totalitarne režime. No, upozorio je da parcijalna rješenja i odredbe neće koristiti toj djelatnosti već će državne arhive dovesti u situaciju da neće moći provoditi pojedine odredbe zakona.
Tako je na jasan način upozorio da bi ovakav prijedlog zakona od primjerice Područnog državnog arhiva u Varaždinu zahtijevao da u vrlo kratkom vremenu, šest mjeseci, preuzme 5.000 dužnih metara arhivskog materijala iako državni arhiv u Varaždinu nema potrebnih kapaciteta.
Državi arhiv u Varaždinu u ovom trenutku nema obnovljen objekt i potrebne spremišne kapacitete kao ni većina područnih državnih arhiva, njih 12 od 17, da prihvate arhivski materijal koji predviđa prijedlog zakona. Križanić je upozorio da te materijale također treba i obraditi za što također nema dovoljno stručnog kadra. Ovakav prijedlog zakona zahtijevao bi i dodatna financijska sredstva koja bi trebalo osigurati za područne državne arhive, a tražio bi se i niz dodatnih tehničkih uvjeta koje treba osigurati.
– Zbog svega navedenog nije trebalo ići u parcijalne izmjene zakona koje će pred arhivsku službu u Hrvatskoj staviti zadatke koje neće moći provesti. Prijedlog zakona koji je izradilo Ministarstvo kulture donosi cjelovita rješenja i njime se utvrđuje obveza Vlade da u roku od 12 mjeseci od donošenja zakona donese akcijski plan nužan da zakonske odredbe budu provedive – pojasnio je Križanić.
Upozorio je da je na sličan način prije tridesetak godina donijet zakon vezan uz arhivsku službu koji je donio zaključke koji i danas predstavljaju jedan od najvećih problema arhivske službe.
Što se tiče konačnog prijedloga izmjene i dopune zakona Kluba Mosta, koji se u utorak našao pred saborskim zastupnicima, Križanić je izrazio zadovoljstvo što je usvojena njegova replika iz prvog čitanja da se s 40 na 70 godina poveća rok otvaranja osobnih podataka koja se odnose na zdravstveno stanje. Time su, pojasnio je Križanić, zaštićene osobe te podaci vezano na zdravlje, možda i psihičke prirode, ili pak određeni podaci o spolnom životu osobe u mlađoj životnoj dobi. Da je ostao prijedlog Mosta od 40 godina tada bi pojedini podaci o zdravstvenom stanju osoba, koje su sada u 50-tim i 60-tim godinama, bili dostupni javnosti.
– No, i sada je pitanje trebaju li takvi zdravstveni podaci biti dostupni i kome su ti podaci važni – zapitao se na kraju Križanić.
