Zašto, tko i kako zarobljava hrvatski lokalni politički sustav – koji su ključni poticaji i uzroci, tko su ključni akteri i koji su glavni mehanizmi zarobljavanja, pitanja su na koje je odgovor tražilo GONG-ovo istraživanje kvalitete dobrog upravljanja na lokalnoj razini „Naša zarobljena mista“, provedenog u četiri lokalne jedinice, odnosno grada i županije.
Predstavljajući rezultate istraživanja, Siniša Zrinščak je ukazao da je koncept zarobljene države nešto daleko više i složenije od puke korupcije ili drugog iznimno popularnog koncepta klijentelizma.
-Zarobljena država podrazumijeva da neki pojedinac, grupe ili mreže prisvajaju ili koriste dio ili cijeli sustav radi ostvarenja svojih privatnih interesa koji mogu biti legitimni, ali nisu javno posredovani i odgovaraju tek uskim krugovima osoba. Zarobljena država dovodi do nejednakosti među građanima – ostvarenje njihovih privatnih interesa je pripriječeno kombinacijom umreženih partikularnih interesa, rekao je.
Nenad Zakošek istaknuo je razliku između korupcije i klijentelizma, s jedne stran,e te zarobljavanja s druge strane.
-Klijentelizam je praksa korištenja resursa od strane onih koji imaju moć, dok se za uzvrat dobije podrška u izbornom procesu. Naspram tome zarobljena država znači institucionalizaciju i sveobuhvatnost. Dakle, podrazumijeva postojanje čitavog niza instituta i institucija koji su dizajnirani tako da bi akteri zarobljavanja, koji preuzimaju vlast, mogli nagrađivati krug svojih pristaša i birača, napomenuo je.
Nives Miošić predstavila je ključne nalaze istraživanja. Ukazala je, uz ustalo, na umješnost aktera zarobljavanja u kombiniranju formalnih i neformalnih mehanizama za ostvarenje partikularnih interesa.
-Kad im paše, drže se procedure, a kad im ne paše, izrazito su kreativni u rješenjima, upozorila je Miošić, dodavši da su prakse zarobljavanja omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima te kroz interakciju s nacionalnim strankama.
U svim istraživanim zajednicama su zarobljeni i kontrolni mehanizmi koji bi trebali djelovati kao korektiv takvim negativnim upravljačkim praksama – politička opozicija, mediji i civilno društvo. Politička opozicija je umrtvljena (kao u Istri) ili nepostojeća (kao u Zagrebu i Dubrovniku (Dubrovački dogovor).
-Lokalni mediji su potpuno ovisni o lokalnim vlastima zbog sustava financiranja: procedure financiranja medija su nedovoljno transparentne, no i one se zaobilaze kroz kupovinu oglasnog prostora direktno od lokalnih komunalnih tvrtki. U ovakvoj situaciji na djelu je autocenzura lokalnih medija, ukazala je.
Građani su, kako je dodala, vrlo dobro upoznati s tim negativnim praksama zarobljavanja.
-No, veliku većinu njih to baš i ne smeta: to se ne uzima kao otegotna okolnost prilikom procjene kome dati glas. Nefunkcioniranje niti jednog kontrolnog mehanizma predstavlja izrazitu opasnost za daljnji demokratski razvoj, upozorila je.
Miošić je zaključno predstavila četiri detektirana područja zarobljavanja: zapošljavanje / kadroviranje, prostorno planiranje, komunalni/građevinski radovi, mjere socijalne politike.
-U ovim zarobljenim područjima ostvaruju se ključne funkcije sustava zarobljavanja: kontrola mreže zarobljavanja, jačanje mreže zarobljavanja, način distribucije resursa unutar mreže, povećanje vjerojatnosti reizbora, povećanje količine i vrijednosti resursa u mreži, napomenula je.
Miošić je predstavila brojne preporuke vezane uz izmjenu normativnog okvira. Ukazala je da isključivo promjena normativnog okvira neće samostalno biti dostatna za razgradnju mreža zarobljavanja. Naime, potrebno je šire društveno djelovanje te osnaživanje lokalnih inicijativa za pružanje otpora praksama zarobljavanja (što spada u odgovornost organizacija civilnog društva).
Osvrćući se na potencijalne načine dokidanja mreža zarobljavanja, Ivan Koprić je istaknuo taktike koje po njegovom sudu ne mogu imati snažnije učinke: javni napadi na lokalne uhljebe ne vode rješenju problema, regulacija sama po sebi ne može riješiti sve probleme, USKOK, čini se, nema kapaciteta da kvalitetno obuhvati nezakonitosti u 576 lokalnih jedinica (trenutno je 30-ak lokalnih čelnika koji su u nekom tipu istražnog ili sudskog procesa), a promjene ne obećavaju ni umrtvljeni instituti sudjelovanja građana (zborovi građana, građanske inicijative, savjeti mladih).
Kao moguć put u napredak detektirana je izgradnja integriteta na lokalnoj razini – daljnje jačanje prava na pristup informacijama te daljnje osnaživanje pravila vezanih uz regulaciju sukoba interesa lokalnih političkih aktera.
