Na jesen bi se na glasanju u Hrvatskom saboru konačno mogao naći Zakon o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore”. Zakonski je prijedlog prošao potrebnu proceduru prije izglasavanja; javni uvid i e-savjetovanje te se uskoro očekuje donošenje dokumenta kojim bi se područje Ivanščice, Strahinjčice, Ravne gore i Maceljske gore proglasilo parkom prirode te bi tako to cjelokupno područje steklo dodatni nivo zaštite.
Nove prilike
Na području naselja grada Ivanca s nestrpljenjem očekuju proglašenje Parka prirode jer se mnogi nadaju da će se time spriječiti otvaranje kamenoloma u Siljevcu, dok se na području grada Lepoglave neki nadaju da bi proglašenje Parka moglo utjecati na zatvaranje dugogodišnjeg kamenoloma u Očuri i susjednom Golubovcu. Iako rudarenje i eksploatacija kamenoloma na tom području ima stoljetnu tradiciju te je “kamenolom othranio brojne generacije”, vremena su se promijenila i sve je više onih koji nove prilike vide u razvoju ruralnog turizma.
Grad Lepoglava, primjerice, ulaže sredstva u razvoj turističke infrastrukture kao što je planirana biciklistička staza duž rijeke Bednje, koja će voditi sve do dvorca Trakošćan. I na području naselja Očura ima ljudi koji bi svoje vikendice ili djedovinu preuredili u kuće za odmor, ali je to nespojivo sa sadašnjom situacijom u kojoj im redovito iz obližnjeg kamenoloma dolaze obavijesti o detonacijama i miniranjima, intenzivnim kamionskim prijevozom i kamenom prašinom.
Stanovnici Ivanečke Željeznice i okolnih naselja, kroz koje bi prolazili kamioni iz Siljevca, kao i članovi Eko udruge “Naša Ivanščica”, protiveći se otvaranju novog kamenoloma, stalno su isticali da ne žele na svom području “novu Očuru”, navodeći to područje kao primjer devastacije okoliša i naselja. Sve su nade polagali u proglašenje Parka prirode, ali čini se da ni to neće spriječiti otvaranje novog kamenoloma, niti zatvaranje postojećih.
“Kamenolom ide dalje!”
Tijekom javnog uvida u predloženi zakon o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore” Grad Ivanec je podnio primjedbu kojom su tražili da se zakonom onemogući otvaranje kamenoloma Siljevac. U odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije stoji da su primjedbu uzeli na znanje, ali da se “predloženim zakonskim propisom ne uređuju pitanja ograničenja gospodarskog korištenja prirodnih dobara već se radi o proglašenju zaštićenog područja. Korištenje prirodnih dobara i ograničenja su propisana Zakonom o zaštiti prirode, prostorno-planskom dokumentacijom i sektorskim planovima gospodarenja prirodnim dobrima.”
Iz Eko udruge “Naša Ivanščica” početkom srpnja upozorili su da pripremne aktivnosti oko otvaranja kamenoloma na Siljevcu i dalje traju. “Najava proglašenja Parka prirode na tom području samo je utišala stanovništvo. Ljudi su se opustili, misleći kako će Park prirode sve riješiti. Događa se upravo suprotno, na što smo od početka upozoravali – kamenolom svejedno ide dalje!”, upozorili su iz udruge.
Izuzeli ga iz Parka
I tvrtka Holcim, vlasnik kamenoloma u Očuri, podnijela je primjedbu tijekom javnog uvida u zakonski prijedlog o proglašenju Parka prirode, tražeći da se iz gradnica budućeg Parka izuzme šire područje oko ekploatacijskog polja “Očura II” (površine oko 70 ha) na području Grada Lepoglave. Primjedba je prihvaćena uz odgovor ministarstva da je “pozicija kamenoloma uz rub granice te da izuzimanje neće imati bitnog utjecaja na vrijednosti budućeg Parka”.
Tvrtka Holcim važeću koncesiju za eksploataciju kamenoloma u Očuri ima do kraja 2028. godine te smo ih pitali planiraju li nakon toga tražiti produljenje koncesije, no do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.
U sklopu javnog uvida zatraženo je i zatvaranje eksploatacijskog polja “Gorjak” u sklopu naselja Gornje Jesenje, podno Strahinjčice, uz primjedbu da “koegzistencija aktivnog kamenoloma Gorjak i budućeg parka prirode nije moguća”. I na tu primjedbu iz ministarstva odgovaraju “da se rad kamenoloma ne zaustavlja proglašenjem parka prirode”.
Kako doznajemo od upućenih, proglašenje parka prirode ipak “znači jednu novu razinu zaštite” i kamenolomi će djelovati u “novim okolnostima”, a njihovo se djelovanje može regulirati daljnjim podzakonskim aktima. Kao primjer spominju Medvednicu, koja je Parkom prirode proglašena 1981. godine te su vremenom na tom području zatvoreni kamenolomi poput Jelenje Vode i Bistre, na zapadnim obroncima Medvednice. No, žitelji okolnih naselja na to su čekali trideset i više godina nakon proglašenja Parka prirode Medvednica.
"Stari mlin ima potencijala za razvoj turizma, ali u
sadašnjim uvjetima ne isplate se nikakva ulaganja"
Među vlasnicima nekretnina na području naselja Očura je Varaždinka V.K.V. koja je od bake i majke naslijedila stari mlin na tom području poznat kao Lukačov mlin koji datira još iz 1880. godine. Njezina je majka tužila tvrtku Holcim za naknadu štete na objektu, tvrdeći da su prouzročene detonacijama iz kamenoloma, ali je tužba odbačena 2022. godine.
Kako tvrdi sadašnja vlasnica objekta, prijašnji je vlasnik kamenoloma isplatio štete vlasnicima kuća ili financirao njihovo preseljenje na drugu lokaciju, no njima nije nikad ništa isplaćeno. Šireći se prema Lepoglavi, kamenolom je, kaže, došao iznad staroga mlina te joj na email redovito dolaze obavijesti da se udalje s posjeda tijekom miniranja. Kako kaže, nekretnina ima potencijala za bavljenje turizmom, ali u ovakvim uvjetima ne isplate se nikakva ulaganja.
Iz Holcima odgovaraju da se "strogo pridržavaju svih zakonskih i sigurnosnih protokola prilikom izvođenja miniranja u kamenolomu, s ciljem zaštite zaposlenika, suradnika i lokalnog stanovništva".
- Sve aktivnosti provode se uz prethodnu službenu najavu nadležnim institucijama te informiranje lokalne zajednice putem pisanih obavijesti. Na dan miniranja osiguravamo područje i provodimo sigurnosne mjere na terenu. Svjesni smo da ovakvi zahvati mogu izazvati zabrinutost, stoga kontinuirano radimo na osiguranju maksimalne sigurnosti i transparentne komunikacije s lokalnom zajednicom.
Prihodi kamenoloma lani porasli
Kamenolom Očura postoji još od 1932. godine te djeluje kontinuirano uz određene pauze. U samostalnoj Hrvatskoj prolazi kroz privatizaciju i posluje u okviru Industrije građevnog materijala Lepoglava. Godine 2006. IGM kamenolom Očura preuzima tvrtka Holcim Hrvatska. Tvrtka je dio svjetske grupe Holcim, koja ima sjedište u Švicarskoj i ubraja se među najveće svjetske proizvođače cementa, betona i agregata. IGM kamenolom Očura tada mijenja naziv u Holcim mineralni agregati (sa sjedištem u Lepoglavi), ali je subjekt u međuvremenu ugašen te kamenolom djeluje u sklopu tvrtke Holcim Hrvatska, sa sjedištem u Koromačnom, u Istri. Prema podacima Fine Holcim Hrvatska je 2024. godine zapošljavao ukupno 348 ljudi. Ukupni prihodi iznosili su 124 milijuna eura, što je rast od 15 % u odnosu na prethodnu godinu, a neto dobit je iznosila 11,56 %, što je smanjenje od 5,5 % u odnosu na prethodnu godinu.
Na području susjedne Općine Novi Golubovec, u Krapinsko-zagorskoj županiji, djeluje tvrtka Golubovečki kamenolomi u vlasništvu Ivice Vugrinca. Prema podacima Fine, u 2024. godini broj zaposlenih prema satima rada bio je 70. Ukupni prihodi iznosili su 30,85 milijuna eura, što je povećanje od 45,37 % u odnosu na raniju godinu. Ostvarili su neto dobit od 4,4 mil. eura, što je povećanje od 62,72% u godini dana.
