Hrana je u Hrvatskoj prošle godine poskupjela 19,7 posto u odnosu na 2021., dok je europski prosjek 18,2 posto. Najviše je poskupio kruh, i to za 32 posto, a mlijeko, jaja i sir za gotovo 30 posto. To su tek neki od statističkih podataka Eurostata.
O poskupljenjima je govorio Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji je bio gost u središnjem Dnevniku HTV-a.
- Hrana zapravo nije rasla više od prosjeka, treba vidjeti gdje su nam bile polazišne točke. Statistika je uvijek zanimljiva. Naše su cijene prije bile nešto niže od prosjeka EU-a. Vidimo da susjedne zemlje - Mađarska, Češka ili baltičke zemlje - imaju puno veći rast upravo zato što su njihove cijene bile još niže. Mi smo se sada, hajdemo reći, uparili sa susjedima - Slovenijom, Austrijom i drugima, ali ne u svim sektorima, u nekima smo jeftiniji, ustvrdio je Jakopović.
Na primjedbu da smo u nekim sektorima sada skuplji, Jakopović je ponovio da su naša ishodišta bila puno jeftinija.
- Ma nismo, tu smo negdje, ishodište nam je bilo puno jeftinije, meso je kod nas bilo puno jeftinije nego što je bilo u zemljama u okruženju, dodao je.
Rast cijene kruha od 32 posto objasnio je uvozom.
- To jest malo nerealno, ali stvar je u tome što mi kruh većinom uvozimo i to je zapravo ta uvozna inflacija zbog nesamodostatnosti u preradbenim kapacitetima. Ono na čemu mi moramo raditi u sljedećem proračunskom razdoblju su preradbeni kapaciteti, da mi svoje žito ne izvozimo kao sirovinu, a onda uvozimo gotov proizvod. Mi smo tu inflaciju zapravo uvezli jer naši proizvodi nisu toliko poskupjeli, ističe Jakopović.
Statistika Eurostata pokazuje da je cijena uvozne hrane u Hrvatskoj rasla oko 26 posto, puno je manje rasla cijena hrane koja je proizvedena u našoj zemlji.
- To je ono o čemu mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pričamo već godinama. Mi se moramo okrenuti samodostatnosti. Mi kao potrošači isto moramo pogledati od kuda kupujemo proizvod, odakle je došao, gdje je prerađen, okrenimo tu deklaraciju. Trebamo raditi na tome da što više naših sirovina preradimo, da ostanu ovdje i da podignemo samodostatnost, poručio je.
Objasnio je koliki je u cijeni kruha udio cijene pšenice koja je proizvedena u Hrvatskoj i ustvrdio da u toj računici nešto "ne štima". Kaže kako davanja državi nisu toliko visoka.
- Nisu velika davanja državi, pogotovo u samom kruhu. Upravo ono što smo maloprije pričali - stvar je uvozničkom dijelu. Ti proizvodi koji su se uvezli iz susjednih zemalja napuhali su cijene, ustvrdio je Jakopović dodavši da je poražavajuće što uvozimo kruh.
Iako smo zemlja koja proizvodi hranu, problem je u planiranju.
- Sve ono što se sada događa su stvari koje su se prije 5 do 7 godina mogle isprogramirati. Mlijeko je tipičan primjer - da bi krava proizvela mlijeko potrebne su 3 godine, ne ide to preko noći. Sad je cijena mlijeka došla do nekih konkretnih, solidnih brojki. No kad jednom krava izađe iz štale, teško se vraća, poručio je.
Naveo je i u kojim smo sektorima samodostatni.
- Samodostatni smo u ribarstvu, u žitaricama, u ljekovitom bilju, mandarinama, ekološkim proizvodima. Samodostatni smo uglavnom u proizvodima više dodane vrijednosti. Problem nam je velik u mlijeku i pojedinim mesnim kategorijama, istaknuo je Jakopović.
