- Hrvatska prema najnovijim podacima ima oko 700.000 umirovljenika koji imaju mirovinu do 3.000 kuna, a prag siromaštva je 2.927 kuna. U Hrvatskoj je evidentirano 1.229.760 umirovljenika, što čini trećinu svih stanovnika - istaknula je Jadranka Bahlen, predsjednica Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije i županijska vijećnica HSU-a, koja se na nedavnoj sjednici županijskog Savjeta za socijalnu skrb osvrnula na probleme s kojim se susreću starije osobe te prijedloge mjera Hrvatske stranke umirovljenika o poboljšanju materijalnog statusa osoba treće životne dobi.
Napomenula je da Varaždinska županija ima gotovo 42.000 osoba starijih od 65 godina, a od toga njih 40.777 prima mirovinu.
Umirovljenička “košarica”
- 1. travnja stupile su na snagu nacionalne mjere za ublažavanje rasta cijena energenata. No, ove mjere ciljaju samo na ona kućanstva koja već primaju neki vid pomoći iz sustava socijalne skrbi, odnosno zanemaruju sve one kategorije građana koje si ne mogu osigurati podmirivanje elementarnih energetskih usluga, a nisu u sustavu socijalne skrbi. Tu prvenstveno mislim na umirovljenike s malim mirovinama. Kako bi se pomoglo i tim skupinama, trebala bi se proširiti definicija građana koji ostvaruju pravo na mjesečni energetski vaučer tako da se tu uključe i umirovljenici s mirovinom do 1.600 kuna - kazala je Bahlen.
- U postojećoj zakonskoj formuli usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine dva su parametra: prosječni indeks potrošačkih cijena i prosječna bruto plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku već 30 godina izračunava indeks potrošačkih cijena na način da svaki mjesec “snima” oko 38.000 cijena proizvoda i usluga u devet najvećih hrvatskih gradova, tako da tu ulazi i cijena kruha, ulja, mlijeka, ali i automobila, glisera… - rekla je Bahlen i ukazala da takav izračun ima doista malo dodirnih točaka sa stvarnom potrošačkom košaricom jednog umirovljenika.
- Nije svejedno troši li kućanstvo 20 ili 40 posto na hranu, ima li automobil ili nema. Nije svejedno kakav je tip kućanstva - je li samačko ili je u kućanstvu dvoje, ili pak dvoje odraslih i dvoje djece. Stoga bi se trebala definirati posebna umirovljenička košarica u koju bi ušli samo oni proizvodi i usluge koje koristi umirovljenička populacija. Također, zakonska definicija usklađivanja mirovina trebala bi uključivati prosječni indeks potrošačkih cijena bitnih za život umirovljenika. Na taj bi se način došlo do primjerenije formule za usklađivanje mirovine - smatra Bahlen.
Prema odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, stopa usklađivanja mirovina, koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, određuje se tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Usklađivanje i inflacija
- Ovu složenu formulu usklađivanja mirovine razumije rijetko koji umirovljenik, ali svi razumiju da je postotak usklađivanja mirovine u ovom trenutku značajno manji od inflacije i porasta životnih troškova i još, zahvaljujući formuli, stiže s višemjesečnim zakašnjenjem. Prosječna mirovina porasla je 3% u odnosu na mirovinu iz istog lanjskog mjeseca (ožujka), dok je inflacija u ožujku bila 7,3%. Hitno bi se trebao izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju i u njega ugraditi odredbu o usklađivanju aktualne vrijednosti mirovine prema povoljnijem parametru, dakle prema postotku rasta ili indeksa potrošačkih cijena, i to samo umirovljeničke košarice ili prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, ovisno što je povoljnije, te da se u zakon ugradi i odredba da se, dok god je inflacija viša od 5% na godišnjoj razini, mirovina usklađuje kvartalno, a ne polugodišnje kao sada - napomenula je Bahlen.
Dodala je da, kao pomoć umirovljenicima, treba izraditi karticu za umirovljenike s najnižim mirovinama kojom bi imali pogodnosti kod plaćanja, te definirati isplatu “božićnice” kao trinaeste mirovine.
- Konačno smo doživjeli i novi model obiteljskih mirovina. Nije idealan, jer nije isto ako netko uživa mirovinu 20 godina ili godinu dana. Ovaj model je kompromis, ali ipak je napravljen značajan pomak za sve korisnike obiteljskih mirovina. Postotak je povećan sa 70 na 77%, što znači povećanje dosadašnjih obiteljskih mirovina od 1. siječnja 2023. za 10%. Druga varijanta je da supruga uz osobnu mirovinu dobije 27% obiteljske (ne osobne) mirovine, što će biti prosječno oko 500 kuna. Dosad je ova kategorija umirovljenika bila teško oštećena, jer su bračni partneri ukupno 70-80 i više godina uplaćivali doprinose u mirovinske fondove, a prilikom smrti jednog od njih ovaj drugi pada u zonu siromaštva, jer se gubi jedna mirovina - ukazala je Jadranka Bahlen.
