Na mjesnom groblju u Bleiburgu danas se Ivančica Pahor prisjetila žrtava jugoslavenske vojske na obližnjem polju 15. svibnja 1945., kao i ostalih vojnika i civila stradalih na tzv. križnim putovima, koji su uslijedili.
-Na Bleiburškom polju Jugoslavenska armija pogubila je dio razoružanih pripadnika oružanih snaga te civila, većinom Hrvata, koji su se namjeravali predati u savezničkoj zoni u Austriji. To je ujedno bio početak Križnoga puta na kojem su mnogi ljudi također pogubljeni, bez suđenja, naglasila je nedavna kandidatkinja Domovinskog pokreta u III. izbornoj jedinici.
Nakon završetka II. svjetskog rata, bježeći od komunističkih vojnih snaga, velik broj pripadnika oružanih snaga i civila iz NDH, ali i drugih područja, našao se u južnoj Austriji, odnosno u okolici Bleiburga. Tu je, s jedne strane, bila britanska vojska, a s druge jugoslavenska i sovjetska. Vojnici poraženih režima i civili pod dvojbenim su okolnostima vraćeni komunističkim snagama, nakon čega veliki broj stradava.
Budući da je masovno stradavanje počelo nakon predaje kod Bleiburga, a u Jugoslaviji je bilo nemoguće se prisjećati žrtava osvete jugoslavenske vojske, kao mjesto za to nametnulo se tamošnje polje. Radi trajnog spomena na žrtve, prvu parcelu na tom polju kupilo je bivši pripadnik snaga NDH, a misu je na tom prostoru godinama služio Vilim Cecelja, svećenik rođen u Sv. Iliji.
-Vjerujte, hrvatska država će opet biti obnovljena. Ja možda neću to dočekati, ali morate vjerovati da pravda mora pobijediti, govorio je Cecelja, koji je preminuo u Salzburgu 1989. godine.
Godinu dana nakon njegove smrti, po prvi put se na Majčin dan organizirano išlo na polje kod Bleiburga, odnosno Loibacha, ne samo iz inozemstva, već i iz Hrvatske. Nakon domovinskog rata, komemoracija se održavala pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Hrvatske biskupske konferencije. Tada, kao i godinama ranije, ali i kasnije, austrijske su sigurnosne snage pazile da se komemoracija žrtvama ne pretvori u veličanje ustaštva pa su privodile prijestupnike, koji su i kažnjavani za isticanje zabranjenih simbola.
No, nažalost, nije se na tome stalo. Nekako u vrijeme pandemije, kako su uvedena ograničenja kretanja, odnosno ulaženja u Austriju, Stručno povjerenstvo austrijskog ministarstva unutarnjih poslova preporučilo je zabranu "kontroverznog godišnjeg hrvatskog skupa na Loibacher Feldu kod Bleiburga. Nakon toga, uslijedila je i zabrana skupa, posebno pod pritiskom Zelenih.
I to nije bilo sve. Sa spomen ploče izbrisan je grb, a onda je dio polja sa spomeniko, koji je pripadao Počasnom beiburškom vodu, završio u rukama lokalnog mljekara u postupku koji se nastoji osporiti na sudu. Ne uspije li se to, bit će to još jedan, ključni doprinos zatiranju spomena na žrtve komunističkih zločina, odnosno nastojanju očuvanja pristranog prikazivanja naše turobne povijesti.
