Cijela Hrvatska ponovno je na nogama. Nakon cirkularnog štrajka po županijama, ovaj ponedjeljak je ponovno održan štrajk nastavnog i nenastavnog osoblja u svim osnovnim i srednjim školama, pa tako i u školama u Varaždinskoj županiji.Prema podacima sindikata, u Varaždinskoj županiji u štrajku je sudjelovalo 90,35% zaposlenih u osnovnim školama u kojima djeluje Sindikat hrvatskih učitelja, a štrajk je održan i u svim srednjim školama Varaždinske županije. Sindikati ne pristaju na ponudu premijera o povećanju osnovice plaće u državnim i javnim službama za 6,12 posto zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod. Iako bi se time povećale i plaće nastavnika i nenastavnog osoblja u školama, predstavnici sindikata u sustavu obrazovanja nezadovljni su jer se time ne rješava ono zbog čega su Hrvatsku digli na noge, a to problem koeficijenata u sustavu obrazovanja.
Glavni problem ostaje
- Unatoč ponudi o povećanju osnovice plaća svim zaposlenima u javnim i državnim službama neće se riješiti problem zbog kojeg smo u štrajku, a to je zaostajanje u koeficijentima – rekao je županijski povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zvonimir Lončar.
Županijska povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Julijana Petrina kaže da premijer ponudom samo radi pritisak za prekid štrajka.
- Unatoč povećanju osnovice, zbog neusklađenih koeficijenata još više će se povećati nesrazmjer plaća. Svojim prijedlogom premijer bi povećao plaću svima u državnim i javnim službama, a moguće i sebi, jer osnovicu plaća za državne dužnosnike donosi Vlada - rekla je Petrina i navela primjer plaće učiteljice s 12 godina radnog staža koja ima VSS.
- Ona će sada u listopadu s povećanjem osnovice od 1. rujna dobiti 6.376 kuna neto plaću, dok bi s novom osnovicom koju je predložio premijer na kraju 2020. godine imala plaću 6.681 kuna, s time da bi to povećanje išlo u tri dijela, dakle radi se o povećanju plaća od oko 400-ak kuna - navela je Petrina.
Koliko iznose plaće?
Dok iz Vlade najavljuju angažiranje konzultantske tvrtke koja će analizirati koeficijente u državnim i javnim službama, mnogi se pitaju zašto s ovim povećanjem djelatnici u sustavu obrazovanja nisu zadovoljni jer kad se sve zbroji i oduzme, u konačnici će ipak dobiti veće plaće na svoje račune.
Da bi se razumjelo o čemu sindikati govore, treba znati kako se računaju plaće u javnim i državnim službama. Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaća, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Na to idu još i dodaci, poput dodataka za posebne uvjete rada i slično, ali ih ne dobivaju svi zaposleni u sustavu obrazovanja, već samo neki za specifične situacije. Osnovica plaće za državne i javne službenike određena je Kolektivnim ugovorom i prema onome, koji je trenutno na snazi, osnovica za plaće od 1. rujna u ove godine iznosi 5.695,87 kuna bruto (počevši s plaćom za mjesec rujan koja je isplaćena u listopadu 2019).
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Varaždinca...
