Rezultat koji sam ostvario na posljednjim lokalnim izborima za mene je velika čast, ali i obveza prema svim građanima, a ne samo prema onima koji su mi dali glas. Imamo obvezu da se nešto uistinu napravi u Varaždinskoj županiji i da napokon dođe kraj stagnaciji - naglasio je Radimir Čačić, župan Varaždinske županije, tijekom razgovora pri kraju godine u kojoj se, zajedno sa svojim Reformistima, na velika vrata vratio na hrvatsku i, posebice, varaždinsku političku scenu.
Je li vas pobjeda iznenadila, odnosno kako je tumačite?
- Nema tu velikih iznenađenja, jer je poznato kako "diše" biračko tijelo Varaždinske županije već godinama. Kad su u pitanju velike stranke, poput HDZ-a i SDP-a, ljudi ne glasaju „za“, nego „protiv“ jednih ili drugih. Što se tiče izbora za župana, nama je bilo bitno proći prvi krug, kad se glasači uglavnom opredjeljuju po strankama, a oko ishoda drugog kruga nije bilo dvojbi, jer se u njemu glasovalo „za“ nešto, odnosno za nekoga. Biralo se na temelju osjećaja da se u vrijeme kad sam bio župan nešto događalo. Naravno, građani se sjećaju i toga da sam kao ministar u Račanovoj Vladi izgradio autoceste, a u Milanovićevoj sam riješio pitanje brodogradnje. Međutim, našim ljudima je najvažnije da se nešto radi ovdje, na lokalnoj razini. A tijekom mojeg prvog mandata doista se radilo, bila je prisutna dinamika koja se, nažalost, izgubila.
Kako to da se ništa nije napravilo, a postojala je tzv. vertikala vlasti, kao i EU fondovi?
- Dugo sam u biznisu i politici, u kojoj vi u pravilu trebate prvo sami sebi kreirati prostor da biste nešto stvorili. Rijetko se događa da prostor već imate, pa ga samo trebate iskoristiti. Jedinstvena situacija se stvorila činjenicom da smo ušli u Europsku uniju i da sada postoji novac za projekte. Međutim, od polovice 2013. godine do polovice 2017. su prošle četiri godine, a nije bila napravljena niti šupa. Valjda je netko u te četiri godine nešto htio napraviti, ali u tome nije uspio unatoč pokušajima da se nešto pokrene.
Zašto su na pokušajima ostali glavni projekti, osobito u zdravstvu i obrazovanju?
- Osim što su naši prethodnici na lokalnoj, a i državnoj razini imali vrlo malu realizaciju projekata, nisu imali ni vizije, nego samo propuštene i zanemarene prilike. Osobito se to vidi u zdravstvu, u kojem su napravljeni veliki propusti. Ključni problem je bila Opća bolnica Varaždin koja u vrijeme bivše vlasti nije uspjela iskoristiti ni mali dio sredstava koji su čekali u EU fondovima.
Na koji propust mislite?
- U zdravstvu je, nažalost, napravljen najveći grijeh koji je politika mogla napraviti građanima ove županije. Volim kartati i nikad se ne ljutim na sebe kada imam loše karte i gubim, ali poludim kada imam dobre karte, a ne odigram dobro. To samo nesposoban čovjek može. U Općoj bolnici Varaždin, koja je najveća i najvažnija zdravstvena ustanova u Županiji, bilo je nužno realizirati projekt dogradnje Kirurgije s izgradnjom objedinjenog hitnog prijema vrijedan 400 milijuna kuna. Sličan projekt je realiziran u Puli. U vrijeme dok sam bio u Vladi, potpisan je sporazum s Varaždinskom županijom da će država projekt financirati s čak 90 posto po modelu javno-privatnog partnerstva. Međutim, sve je propalo. To je poput zločina, jer novac je bio osiguran, samo ga je trebalo uzeti.
Kako je došlo do toga, odnosno zašto nije prošlo ovo veliko ulaganje?
- Županija je poništila natječaje, jer im se nitko nije javio, a na kraju su od svega odustali. Ne mislim da su namjerno srušili projekt, nego ga nisu znali realizirati. Dakle, treba znati napraviti i natječaj.
Kako to da je zapeo čak i projekt energetske obnove bolnice ako je bivša vlast već bila potpisala ugovor s izvođačem radova?
- Nisu se mogli dogovoriti oko visine jednog krova! Taj projekt je bio pred propašću, ali smo ga uspjeli pokrenuti već u prvim tjednima po preuzimanju vlasti. Jednostavno, zatražili smo od svakoga da potpiše ono na što se obvezao i na kraju smo došli pred izvođača radova koji je od svega već bio odustao. No, dali smo im jamstva i počela je realizacija projekta energetske obnove Opće bolnice Varaždin. Mijenjamo sve, od prozora do sustava za grijanje. Ulaže se 83,5 milijuna kuna, a takvih ulaganja nije bilo zadnjih 40 godine. Ali nemojte se čuditi, pa nije to bio jedini projekt koji je umalo propao. Slični problemi su bili s realizacijom u Novome Marofu.
A što je bio problem u Novome Marofu?
Još 2013. godine su bili izgrađeni temelji za novi objekt za palijativnu skrb, ali se do 2017. nije napravilo baš ništa. Dakle, postojao je projekt, bila su odobrena su sredstva, a sve je stajalo gotovo četiri godine zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa za jednu česticu. Mi smo to konačno riješili i radovi su, kao što znate, počeli. Uloženo će biti 51,5 milijuna kuna, a time ćemo dobiti ukupno 89 kreveta za palijativnu skrb, što je gotovo 30 posto ugovorenih kreveta u cijeloj Hrvatskoj.
To su bila tek prva dva projekta u zdravstvu koje ste uspjeli pokrenuti u kratkom roku.
Potpisali smo i ugovor kojim nam je dodijeljeno 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova za izgradnju i opremanje dnevnih bolnica interne, kirurgije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije te jednodnevne opće kirurgije u Općoj bolnici Varaždin. Riječ je o gradnji i opremanju novoga objekta. Međutim, problem je što su nas oštetili u Ministarstvu zdravstva. Naime, u toj zgradi će se na prvom katu nalaziti dnevne bolnice, a u prizemlju objedinjeni hitni prijem. I dok smo ugovor za, slikovito rečeno, prvi kat potpisali, u Ministarstvu zdravstva su nas oštetili s „prizemljem“. Za objedinjeni hitni prijem smo trebali dobiti 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, ali nam je ministar zdravstva oduzeo šest milijuna kuna i dodijelio ih jednoj zagrebačkoj bolnici, koja se, što je doista zanimljivo, nije ni javila na taj natječaj. Na to sam već upozorio premijera.
Hoće li onda početi gradnja tog novog objekta? Kad će varaždinska bolnica napokon dobiti objedinjeni hitni prijem?
Iako su nam sredstva sada smanjena na 64 milijuna kuna, osigurat ćemo potrebnih 70 milijuna kuna i cijeli projekt pokrenuti iduće godine. Rješenje vidimo u prelociranju sredstava kroz Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, jer ne uspiju svi povući sredstva za svoje projekte, pa novac ostane. Usporedno s tim projektom, krenuli smo i s pripremama za energetsku obnovu još tri zgrade u krugu Opće bolnice Varaždin, a riječ je o objektima Psihijatrije, Radiologije i Poliklinike. Time ćemo energetski obnoviti sve bolničke objekte, pa će i vizura Opće bolnice Varaždin biti potpuno drugačija. Osim toga, uskoro će biti otvoren i novi Odjel za hemodijalizu, vrijedan 13 milijuna kuna, stiže novi CT uređaj, a očekujemo i uređaj za magnetsku rezonanciju.
Projekt spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, vrijedan 108,5 milijuna kuna, EU je odobrila, ali je dio sredstva za taj projekt odlukom Ministarstva zdravstva prenamijenjen za Klaićevu bolnicu za opremu. Što dalje?
I dok su nam na projektu objedinjenog hitnog prijema oduzeli šest milijuna kuna, Ministarstvo zdravstva nam je na Spinalnom centru uzelo 25,5 milijuna kuna. Projekt su srezali na samo 83 milijuna kuna i značajno nas oštetili. Ali u redu. I za to ćemo rješenje tražiti prelociranjem sredstava kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Najavili ste obnovu Vodotornja, no manje je poznato da se priprema i projekt obnove Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu.
Točno je da pripremamo i projekt energetske obnove Doma, koji već godinama vuče probleme sa smještajnim kapacitetima, prvenstveno na Odjelu pojačane njege. Projekt Doma je za nas jako važan, jer tisuću ljudi je na čekanju. Cijeli objekt će biti uređen, a to uključuje opremu i dizala, kao i mogućnost da se dogradi depadansa, čime bi se povećali smještajni kapaciteti.
U školskim objektima to, nažalost, nije potrebno zbog sve manje rođenih...
- Nije baš tako. U školi u Martijancu se planira proširenje kapaciteta, čime bi škola napokon krenula s jednosmjenskom nastavom. Školstvo također očekuje velika obnova, prvenstveno zbog projekata povećanja energetske učinkovitosti. U SŠ Novi Marof, OŠ Veliki Bukovec i OŠ Bednja su radovi već počeli, a uloženo će biti ukupno više od devet milijuna kuna. Pripremamo projekte za energetsku obnovu još deset škola, a i dvorana, pa će se ulaganja u energetsku obnovu javnih objekata u našoj županiji popeti na 170 milijuna kuna. Riječ je o modelu u kojem 50 posto daje Europa, a ta sredstva u Hrvatskoj odobrava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ugovore potpisuje Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, dok mi u Županiji vodimo realizaciju. No, 60 posto uloženih sredstava bi nam se trebalo vratiti kroz Fond koji je formiran kao podrška lokalnim jedinicama samouprave.
Najavljujete i revitalizaciju Arboretuma Opeke i dvorca, koja je bila i dio predizborne kampanje bivšeg župana. Razmišljalo se da se dvorac izdvoji da bi se lakše krenulo s projektima. Hoće li biti tako?
- Ne, zajedno u obnovu idu Arboretum i dvorac, jer idemo s projektom koji je spoj obrazovanja i hortikulture. Kandidirat ćemo Vinicu za Centar kompetencija u poljoprivredi, odnosno u hortikulturi za cijelu Hrvatsku. Taj projekt je ukupno vrijedan 44 milijuna eura, od čega bi se s pet milijuna eura financirao iz EU fondova. U dvorcu će biti internat, a planiramo i banku sjemena u kojoj će se čuvati autohtone sorte, kao i niz drugih sadržaja.
Iako je bilo dosta skepse, ipak se nešto pokrenulo oko velikog i zahtjevnog projekta brze pruge od Čakovca i Varaždina preko Lepoglave i Zaboka do Zagreba. No hoće li se on uistinu i dogoditi?
- Ako ćemo morati dati svoje novce, pruge neće biti. Ali ako povučemo novac iz Europske unije, onda će itekako biti izgrađena. Kao ministar sam izgradio autoceste, ali taj bi se projekt dogodio bez obzira bio ja tamo ili ne, samo je pitanje kada. Ali pruga se ne bi dogodila nikada! Ta trasa do Zagreba preko Lepoglave postoji više od 140 godina, još iz vremena Austro-Ugarske, a nitko nije ni pomislio da je realizira. Brzom prugom ćemo biti samo na 40 minuta vožnje od Zagreba, kao da imamo metro. Time bismo praktički postali predgrađe Zagreba, što će imati ogromne, pozitivne gospodarske posljedice za nas, a time bismo riješili problem dnevne migracije radne snage kojoj je prije bio problem dolaziti ovdje.
Zašto se Klenovnik ne obnavlja?
Iako je u planu bilo da se u ostatak obnove OB Varaždin uključi i odjel službe za plućne bolesti koja se nalazi u Klenovniku, to je spriječeno za sada jer bolnica u Klenovniku spada pod kulturnu baštinu. Nevjerojatno je da država ne prihvaća obnovu objekata pod kulturnom zaštitom. Umjesto da takvi objekti budu prioritet državi, oni to ne prihvaćaju. To će možda promijeniti s vremenom.
Iako je u planu bilo da se u ostatak obnove OB Varaždin uključi i odjel službe za plućne bolesti koja se nalazi u Klenovniku, to je spriječeno za sada jer bolnica u Klenovniku spada pod kulturnu baštinu. Nevjerojatno je da država ne prihvaća obnovu objekata pod kulturnom zaštitom. Umjesto da takvi objekti budu prioritet državi, oni to ne prihvaćaju. To će možda promijeniti s vremenom.
Godinama se najavljuje mogućnost ulaganja u Varaždinske Toplice uz potencijalne investitore iz Njemačke, Austrije, Turske, Kuvajta, Sirije,… Prije dvije godine interes su navodno pokazali i investitori iz Kine, ali od toga se ništa nije dogodilo. Zašto?
- Prvo trebaš znati što hoćeš. Sada znamo što hoćemo, a viziju moramo pretvoriti u konkretna rješenja i projekte. Hoćemo prvorazredno zdravstvo, uz to komercijalno vezan zdravstveni turizam, a na sve to još želimo razvijati turizam i rekreaciju. Minervu planiramo energetski obnoviti EU sredstvima, a uz ćemo pokrenuti rekonstrukcije iz vlastitih sredstava. EU novcem planiramo graditi spinalni centar, dakle novu i vrhunski opremljenu bolnicu za bolesti kralježnice. Time bismo riješili obnovu same Bolnice i pokretanje zdravstvenog turizma. Kad su u pitanju turizam i rekreacija, planiramo angažirati kuće koje se bave takvim investicijama da nam pripreme koncept za razgovor s investitorima tijekom sljedećih godina. Za to imamo podršku Grada Varaždinskih Toplica.
Porezna reforma: za nas - ništa
Porezna reforma bila je sjajna za sve, osim za nas. Nama nije donijela ništa zato jer se odnosi na plaće više od 3.800 kuna, a budući da većina naših radnika prima manje od toga, plaća im se nije povećala. Sad je Vlada za pet posto povećala minimalne plaće, a poslodavce oslobodila doprinosa. Međutim, ni to nije dovoljno, jer u međuvremenu su i poslodavci iz naše županije povećali plaće, mi smo na 5,6 posto nezaposlenosti, dok je Hrvatska na 10,8 posto, dakle, na pola hrvatskog prosjeka. Više nemamo rezervoar radne snage i treba nešto učiniti. Jedan od primjera je neoporezivi topli obrok za radnike, koji je Vlada predvidjela samo za turizam, ali ne i za prerađivačku industriju. Kad bi se to uvelo, našem radniku bi mjesečno ostalo dodatnih 250-ak kuna, pa kad bi se još rasteretili doprinosi, a poslodavci dodali 100 kuna, tad bi primanja radnika porasla za 400-tinjak kuna. To bi onda bio pomak.
Piškornica neće kupiti varaždinski MBO
Mistifikacija ima puno oko zbrinjavanja komunalnog otpada, kao da je to putovanje na Mjesec. No, to je jednostavno. Ako kod prvog, kućnog razvrstavanja odvojite desetak posto ukupne količine otpada, ostatak se može poslati u pretovarne stanice. Od tuda veći kamioni voze otpad u regionalne centre, kao što je Piškornica. No, mi tu ne planiramo sve i završiti, kao što bi bilo logično, nego se opet izdvaja desetak posto, tako da ostane 80 posto otpada. Polovicu od toga čini humus, koji se može odlagati, a preostalih 40 posto mora ići u spalionice. Međutim, njih Hrvatska još nema, a trebala bi ih tri ili četiri. Oko toga su se razišli bivši ministar Dobrović i druga strana. Ministar je zagovarao da se što više otpada reciklira na kućnom pragu, ali prema tome sam skeptičan jer, primjerice, i Prelog, koji je tu odmakao, odvozi dobar dio otpada na odlaganje u Piškornicu. Neki sada govore da bi se riješile varaždinske bale i sve drugo kad bi Piškornica kupila MBO tvornicu u Brezju. Bale su problem Grada i nemojmo tražiti ponovno alibi u nekom drugom. Nekome je možda interes da kupi, ali Piškornica varaždinski MBO kupiti neće, jer za to nema razloga i to nije u interesu građana četiriju županija.
Trakošćanskom jezeru vratiti atraktivnost
Uz Varaždinske Toplice, ako ne i prije njih, Trakošćan je glavni turistički potencijal Varaždinske županije. No, ni tu se ne postiže koliko bi se moglo. - Trakošćan je u svoje zlatno vrijeme bio zamišljen kao cjelovito gospodarstvo. Napravili su umjetno jezero, a na njemu branu radi proizvodnje električne energije. Naravno, uzgajale su se i ribe, koje su se i lopatama skupljale kad se jezero ispuštalo radi čišćenja. Humus s dna jezera su ljudi pak koristili na svojim poljima. Međutim, došla je 1918., imanje je propalo, grofovima je oduzeta zemlja i humus se nakupljao, a jezero zbog toga propadalo. Zato danas ima malo vode u njemu. To treba riješiti. Stoga s načelnikom Bednje idemo u Hrvatske vode dogovoriti rješenje, odnosno konačno čišćenje jezera koje neće biti jednostavno zbog velike količine mulja. No, alternative nema želimo li vratiti jezero kakvo je nekada bilo. I to ne tako davno, jer je na Trakošćanu svoje državno prvenstvo u ribolovu prije 15-ak godina održavala i Rusija. Takvih slatkih, malih projekata koje planiramo provesti ima puno.
