Varaždin je najbolje rangirani grad Varaždinske županije, ujedno jedini iz ove županije u najvišoj, 8. razvojnoj skupini, u kojoj su uglavnom gradovi i općine iz priobalnih županija, Zagrebačke županije i Zagreb. Pokazuje to izračun novog indeksa razvijenosti, pokazatelja koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti općina, gradova i županija te služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći.
Kneginec najbolji od općina
Varaždin se nalazi na 31. mjestu, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) u Hrvatskoj. Prva tri mjesta zauzimaju Kostrena, Medulin i Zagreb.
- Razvijeni smo jer radimo. No, nažalost, plaće su vrlo niske. Zato puno gubimo. Već smo se najavili ministrici zbog toga. Mi, naime, odmah u startu zbog toga gubimo 20 bodova pri prijavi na EU projekte - rekao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok u vezi novog rangiranja.
Od gradova, iza Varaždina slijedi Ludbreg na 102. mjestu (7. razvojna skupina), Varaždinske Toplice (168. mjesto, 6. skupina), Ivanec (177. mjesto, 6. skupina), te Novi Marof (191. mjesto, 5. skupina), dok je Lepoglava jedini grad iz Varaždinske županije, koji se nalazi u ispodprosječnoj, 4. skupini (277. mjesto).
Od općina iz Varaždinske županije, najbolje je rangirana Općina Gornji Kneginec, koja se nalazi na visokom 138. mjestu u RH (6. skupina), odnosno trećem mjestu u Varaždinskoj županiji.
”Vlastite snage”
- Vezano uz nedostatke ili prednosti ovakve visoke razvijenosti, uvažavajući činjenicu da se sva područja u Hrvatskoj trebaju podjednako razvijati te da se zbog visokog indeksa nećemo moći javljati na veći dio natječaja za sufinanciranje projekata s državne ili europske razine, izražavam nadu da će se konačno početi s državne razine voditi brigu i o onim sredinama, naročito u kontinentalnom dijelu, koje su do svojeg visokog indeksa razvijenosti došle upornim i dugotrajnim radom, te da će ih se barem nekim drugim mjerama s državne razine stimulirati da nastave istom dinamikom. U protivnom, šalje se kriva poruka. Mi smo svjesni da sve što je do sada Općina Gornji Kneginec postigla, kao i što će postići, ovisi prije svega o nama samima, te ćemo i dalje nastaviti s pripremom i provođenjom projekata, neovisno o drugim čimbenicima - rekao nam je kneginečki načelnik Goran Kaniški.
U 6. razvojnoj skupini nalaze se i općine Veliki Bukovec (165. mjesto), Trnovec Bartolovečki (178.) i Sveti Ilija (188.), dok su se u 5. skupini našle općine Ljubešćica (202.), Sračinec (207.), Beretinec (224.) i Vidovec (239.).
Potpomognuta područja
Preostalih 14 općina nalazi se u ispodproječnim skupinama. U 4. skupini su Jalžabet (258.), Petrijanec (261.), Vinica (268.), Breznica (271.), Maruševec (274.), Klenovnik (278.) i Breznički Hum (298.). U 3. skupini su Mali Bukovec (330.), Sveti Đurđ (340.), Cestica (341.), Visoko (352.) i Bednja (404.), Općina Martijanec (406.) je u 2. skupini, dok Općina Donja Voća (486., 1. skupina) ima najniži indeks razvijenosti u Varaždinskoj županiji.
- Smatram da je ovo dokaz kako Vlada premijera Plenkovića doista želi dobro nerazvijenom i ruralnom kraju u svakom dijelu naše domovine, među koje svakako spada i Donja Voća. Prednosti ovakvog tretiranja naše Općine će indirektno, ali i direktno vrlo skoro osjetiti svaki naš žitelj, bilo da se radi o pojedincu ili poduzetniku koji prijavljuje neku od poticajnih mjera Vlade RH. Pogodnosti će svakako osjetiti i civilna društva koja djeluju u našoj općini te naravno sama općinska uprava koja kroz nove projekte može računati na maksimalni broj bodova na tim pozicijama - rekao nam je načelnik općine Donja Voća Kruno Jurgec.
Čačić: Županija je na gubitku
Varaždinska županija nalazi se na 8. mjestu, a Međimurska odmah iza nje, na 9. mjestu (3. skupina). Međutim, Krapinsko-zagorska (10.) i Koprivničko-križevačka županija (11,) nalaze se u ispodprosječnoj, 2. skupini. Koprivnica je na 47. mjestu među gradovima i općinama, a Čakovec na 56. mjestu, oboje u 8. skupini kao i Varaždin. Krapina je na 116. mjestu, u 7. razvojnoj skupini.
Glede novog modela utvrđivanja razvijenosti, župan Radimir Čačić ukazuje da će se već na prvim sljedećim natječajima vidjeti da će nadležna tijela nove indekse razvijenosti staviti u odnos s brojem bodova, odnosno intenzitetima sufinanciranja.
- Ako za primjer uzmemo aktualni natječaj Energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora i njegove intenzitete sufinanciranja, na primjeru Varaždinske županije ova promjena indeksa razvijenosti bi značila umanjenje stope sufinanciranja mjera energetske obnove s 55 posto na 50 posto. U tom kontekstu, Varaždinska županija kao jedinica regionalne samouprave je novim izmjenama indeksa razvijenosti na gubitku. Na predviđenih 200 milijuna kuna u energetskoj obnovi bit ćemo zakinuti za 10 milijuna kuna. Što se tiče općina i gradova u Varaždinskoj županiji, situacija je šarolika. Neki su gradovi i općine, s obzirom na visine stopa i njihovu protuvrijednost u bespovratnom novcu, na dobitku, a neki u gubitku - rekao nam je Čačić.
Slabije razvijenim veće pomoći
Kod izračuna novog indeksa razvijenosti, kako je krajem prosinca odredila Vlada RH posebnom uredbom, u obzir je uzeto nekoliko pokazatelja: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva (2016./2006.) indeks starenja te stupanj obrazovanja (tercijarno/visoko obrazovanje).
Općine i gradovi razvrstani su u osam skupina – četiri iznadprosječne i četiri ispodprosječne skupine, a županije u četiri skupine – dvije iznadprosječne i dvije ispodprosječne skupine. Status potpomognutih područja pritom imaju sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
Prema najavama ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac, o svim županijama, općinama i gradovima, koji su sukladno novom indeksu razvijenosti razvrstani u potpomognuta područja, posebno će se voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova. Usto, sa stupnjem razvijenosti veže se i intenzitet državnih i EU poticaja pa tako slabije razvijena područja ostvaruju pravo na veće udjele sufinanciranja.
