Ocjenjujući je neosnovanom, Županijski sud u Zadru odbio je žalbu koju je malodobno dijete, zastupano po majci P.M.-P., bivšoj nevjenčanoj supruzi varaždinskoga psihijatra, podnijelo na rješenje varaždinskog Općinskog suda, koji je odbilo njezin zahtjev za donošenjem privremene mjere protiv Varaždinskih vijesti, podnesen po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetníčkog društva Petrić.
Opširno, a manjkavo
Tom privremenom mjerom, kao što smo pisali, tražilo se od suda da zabrani ne samo objavu svakog osobnog podatka o malodobnom djetetu varaždinskog psihijatra i njegove bivše partnerice, koja ga je javno prozvala za navodno zlostavljanje prije desetak godina, već se tražila i zabrana objave svakog podataka o sudskim i drugim postupcima koji su u vezi s djetetom, uključujući objavu isprava iz sudskih i drugih postupaka, kako u tiskanom izdanju tjednika “Varaždinske vijesti”, tako i na internetskom portalu te na društvenim mrežama, i to sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će pokrenuti, a kako bi opravdala izricanje ove privremene mjere.
Obrazlažući zašto je odbio žalbu na rješenje varaždinskog suda, koji je odbio zahtjev za ovakvu privremenu mjeru, zadarski sud ukazuje prvo na to što veli zakon, odnosno da predlagatelj privremene mjere „mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, time da je u prijedlogu dužan navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrjepljuju.
-Iako prijedlog predlagateljice osiguranja sadrži opširno obrazloženje, iz cijelog sadržaja prijedloga nije vidljivo o kakvoj se nenovčanoj tražbini radi, a koju je predlagateljica osiguranja ovlaštena osìgurati predloženom privremenom mjerom, ukazuje sud
Ništa nije razvidno
Iz prijedloga predlagateljice osiguranja, kako se objašnjava, nije razvidno kakvu tražbinu uopće ima prema Varaždinskim vijestima, radi li se o novčanoj ili nenovčanoj tražbini. To, međutim, nije sve.
- Nije učinjeno vjerojatnim ni postojanje opasnosti da će, bez određivanja predložene privremene mjere, protivnik osiguranja, spriječiti ili znatno otežati ispunjenje tražbine. Pri tome je za istaknuti da predlagateljica osiguranja nije ovIaštena zahtijevati osiguranje tražbine koja će eventualno nastati u budućnosti, bez obzira na postojanje eventualnih okolnosti koje ukazuju da bi tražbina predlagatelja osiguranja u budućnosti mogla nastati, niti se može zahtijevati osiguranje nenovčane tražbine koja ne postoji, već postoje samo okolnosti koje upućuju na to da bi tražbina mogla nastati u budućnosti, upozorava sud.
Sudovi uz novinara, Vijeće časti - protiv!?
Nastojeći uvjeriti drugostupanjski sud da su Varaždinske vijesti prekršile zakon ili nečasno postupale pišući o slučaju varaždinskoga psihijatra, malodobno dijete, zastupano po majci P.M.P., a ona po spomenutim odvjetnicima, potonji su navodili da „sud prvog stupnja neshvatljivo zaključuje da identitet predlagateljice nije otkriven niti je povrijeđeno njezino pravo na privatnost“, budući da je „takav zaključak suprotan ispravama u spisu i zaključku pravobraniteljice za djecu te zaključku Novinarskog vijeća časti HND-a, koje je Ivica Kruhoberecu izreklo težu opomenu jer su njegovi tekstovi primjer opetovanog i teškog kršenja etičkih postulata novinarske struke“.
Na takav zaključak Vijeća časti HND-a, koji je odvjetnik Hrvoje Petrić objavio na FB stranici Varaždinsko smeće uz komentar o "nečasnom novinarstvu", Kruhoberec se žalio i još se čeka pravovaljana odluka središnjeg tijela HND-a. Autor spornih tekstova, inače član Izvršnog odbora HND-a, u žalbi ukazuje, uz ostalo, da nije naveo ime ili bilo koji drugi osobni podatak djeteta, što je sad pravomoćno utvrdio i sud.
Unatoč tome, predlagatelji privremene mjere predbacivali su mu u neuspjeloj žalbi objavu „osobnih podataka malodobnog djeteta“, zatim to što je naveo „da se raspadom veze roditelja otvorilo pitanje kome će pripasti zajedničko dijete “ te „da je u tijeku sudski postupak“ nakon kojeg će se „znati hoće li biti s drugim roditeljem i koliko“.
S tim u vezi prvostupanjski je već ranije sud zaključio, a to je sada potvrdio i drugostupanjski: navedeni podaci nisu informacije o djetetu koji bi predstavljali nezakonito miješanje u njegovu privatnost.
