Problematika dvostrukog oporezivanja radnika migranata bila je tema sastanka čelnika HSRM-a u Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora koji je održan u petak, 12. studenoga, u Zagrebu.
Sastankom je predsjedao predsjednik Odbora za gospodarstvo, saborski zastupnik Žarko Tušek uz sudjelovanje saborskih zastupnika Nadice Dreven Budinski, Siniše Jenkača, Antona Klimana, Ljubomira Kolareka te predstavnika Središnjeg ureda Porezne uprave Dalibora Legaca, voditelja Službe za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i Željka Martinovića, višeg savjetnika-specijalista za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, dok su interese i probleme radnika migranata predstavljali predsjednik HRSM-a Franjo Lazar, zamjenica predsjednika Mateja Lazar, članica Upravnog odbora Ana Horvat odvjetnik sindikata Željko Kaselj te porezni savjetnik Josip Turk.
Na samom početku predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek je naglasio kako je u Hrvatskom saboru sada već prepoznat problem dvostrukog oporezivanja radnika migranata koji rade u susjednim zemljama. Kako je istaknuo, to je nedvojbeno zasluga Hrvatskog sindikata radnika migranata koji je u kratkom vremenu poduzeo niz koraka i aktivnosti te se tako nametnuo predstavničkom tijelu Hrvatske.
- Iskreno vam na tome čestitam i odajem priznanje te moram naglasiti kako ne pamtim primjer da je neka organizacija ili neki drugi sindikat u samo par mjeseci od svog osnutka uspio doći do Hrvatskog sabora odnosno do najviših državnih tijela, rekao je Tušek.
U ime HSRM-a uvodno se obratio predsjednik Franjo Lazar, a potom je na probleme mladih obitelji, odnosno mladih radnika migranata, ukazala zamjenica predsjednika HSRM-a Mateja Lazar.
- Neizmjerno vam zahvaljujem što ste uvidjeli dubinu našeg problema, iskazali razumijevanje i interes te nas primili na ovako visokoj razini. Obraćam vam se u ime mladih članova sindikata, a poglavito kao majka djece i žena našeg radnika migranta. Vjerujem da znate, no neće biti na odmet spomenuti, kako izbor naših muževa i očeva naše djece da odu raditi izvan Hrvatske nije odluka koja se donosi preko noći i iz obijesti. Oni, kao i mi, voljeli bi raditi i živjeti ovdje. Doprinositi svojim radom ekonomskom razvoju naše zemlje. No zbog nebrojeno razloga morali su donijeti drugačiju odluku. Dakako, smatram, mislim i tvrdim da, unatoč tome, dok smo mi ovdje, njihove žene i djeca, sav novac, osim najnužnijih troškova života koje imaju u mjestu rada te na putu do njega, donose u Hrvatsku. Ovdje ga troše i tako sudjeluju u posrednim porezima u Lijepoj našoj - istaknula je M. Lazar.
- Znate da ovdje gradimo kuće, kupujemo sve kratkotrajne i dugotrajne potrepštine te imamo niz drugih troškova. Znam da vi sa svoje pozicije i koliko je u vašoj moći činite sve da mladi ostanu, da se i kod nas otvaraju radna mjesta, no razumijem da niste svemogući te da su vam često vezane ruke. Apeliram na vas, ne samo kao na saborske zastupnike, već kao nečije muževe i roditelje djece. Molim vas da nam pomognete u našim molbama i nastojanjima. Ja ne želim da se uslijed raznoraznih pritisaka i mi žene i djece moramo odseliti iz Hrvatske. Tražiti neko novo mjesto pod suncem i gledati gdje je nebo plavlje, jer toga nema. Ovdje sam rođena, odrasla i odlučila osnovati svoju obitelj. Žao mi je što moj muž ne može biti s nama svakoga dana. Znam koliko je teško živjeti u razdvojenim okolnostima. Taj teret nosim svakoga dana, često pokušavajući svojoj djeci biti i otac i majka. U redu, i to mogu nositi. No nikako ne bi željela da moja djeca i ja moramo otići za mojim suprugom - kazala je.
- Kažemo kako je naša Hrvatska najljepša na svijetu, sigurna i kvalitetna zemlja i to je točno. No pitam se tko će danas sutra, ako se nešto ne promijeni, uživati sve te vrijednosti. Neki drugi ljudi, neki drugi narodi. Nemojte me krivo shvatiti, jer i naši supruzi i djedovi su drugdje stranci. Razumijem potrebu svakog čovjeka da za sebe i svoje najbliže traži bolji život, ali smatram da ne smijemo dozvoliti da nam naši ljudi odu i napuste zemlju bez da smo propustili učiniti sve da tako ne bude. Naši ljudi su najcjenjeniji svugdje. Izuzetno su vrijedni i marljivi i mislim da trebamo učiniti sve kako bi se danas sutra oni vratili i svoja znanja i vještine ugradili u razvoj našeg društva. To je daleko realnije ako čitave obitelji ne odu i ne napuste našu zemlju - napomenula je M. Lazar.
- Na kraju ću samo iznijeti neslužbene podatke aktualnog popisa stanovništva, koje je objavio Jutarnji list, a koji su odmah podigli prašinu. Znam da to nisu konačne brojke, no rezultati su indikativni. Proizlazi da je u Hrvatskoj, prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva, manje od 3,9 milijuna stanovnika. To je rezultat podcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih. S druge strane, osim što je nas sve manje imamo sve više doseljenih stranih radnika, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, koje ni koronakriza nije zaustavila. Njih je privukao nedostatak radne snage. Ako su ti radnici dulje od godinu dana u Hrvatskoj pa čak i ako su došli prije tri mjeseca, ali imaju ugovor na godinu dana ili dvije, oni su sudjelovali u popisu i samo zbog njih imamo 3,9 milijuna stanovnika. Znači pada broj Hrvata koji tu žive, a brojke nam održavaju stranci - navela je.
- Molim vas još jednom, kao Hrvatica, majka i žena, učinimo sve da stvari krenu na bolje. Za početak, smanjimo ekonomski pritisak na naše obitelji kako uistinu i potpuno ne bi morali iseliti. Hvala vam na vašem vremenu, hvala što ste me saslušali i molim vas da budete uz nas - poručila je M. Lazar.
Nakon opširne rasprave donijet je zaključak kako je nužno pristupiti izmjenama i dopunama postojećih propisa i zakona, a temeljem čega bi se poboljšao porezni status naših radnika koji rad obavljaju u inozemstvu. U tom cilju nužno je poduzeti zakonom propisane radnje pa je dogovoreno osnivanje radne grupe koja bi Hrvatskom saboru uputila tu inicijativu.
Također, podržan je prijedlog koju je iznijela Ana Horvat, članica Upravnog odbora HRSM-a. Tako bi se status obrtnika koji njegovateljice imaju u Austriji priznavao i u Hrvatskoj, a bez potrebe dodatne registracije. Time bi se izbjegli dodatni troškovi te im se priznalo rješenje o plaćanju poreza u Austriji.
Na kraju je dogovoreno kontinuirano održavanje daljnjih sastanaka i susreta između predstavaka HSRM-a, Odbora za gospodarstvo te Središnjeg ureda Porezne uprave. Valja naglasiti kako bi se ubrzo trebao održati sastanak i s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem.
