Hrvatska izumire. Demografi su već prije nekoliko desetljeća upozoravali da je Hrvatska na rubu demografskog sloma i da hitno valja nešto poduzeti, no, nažalost nitko ih osim uskog kruga stručnjaka nije slušao. Danas je Hrvatska već debelo zagazila u fazu demografskog sloma, odnosno već je duboko u ponoru demografske kataklizme, upozorava dr. sc. Hrvoje Šlezak sa čakovečkog Učiteljskog fakulteta i bivši državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja.
U Hrvatskoj je već dugi niz godina vidljiv, kako naglašava, proces depopulacije uslijed prirodnog pada, odnosno većeg broja umrlih osoba od broja živorođene djece, koji je dodatno intenziviran snažnom emigracijom u posljednjih nekoliko godina.
- Posljedica navedenog procesa je drastično smanjenje broja stanovnika, koje će za nas imati dalekosežne posljedice. Najveći problem predstavlja smanjenje broja djece i mladih ljudi, koji su nositelji reproduktivne baze u budućnosti. Smanjenjem kontingenta ljudi, koji se nalaze u reproduktivnom razdoblju, uz zadržavanje postojećih vrlo niskih stopa fertiliteta, broj rođenih i dalje će padati. Stope smrtnosti i nadalje će biti više od stopa rodnosti intenzivirane starenjem stanovništva. Osim u tom, demografskom kontekstu, konkretne posljedice već osjećamo i u gospodarskom smislu. Svjedoci smo u posljednje vrijeme nedostatka radne snage. Taj nedostatak bit će sve izraženiji u narednom periodu kako će se kontingent mladih i zrelih ljudi smanjivati uslijed prije opisanih demografskih procesa. Sadašnja razlika od otprilike 16000 više umrlih osoba od rođene djece godišnje nažalost će se sve više povećavati u budućnosti.
Postoje li demografske specifičnosti u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji?
Da, svaki prostor baštini određene demografske posebnosti. U Varaždinskoj, a pogotovo Međimurskoj županiji demografsku osobitost predstavlja etnička struktura u smislu većeg broja pripadnika romske nacionalne manjine. U Međimurskoj županiji Romi su dosegli udio od 6,7 posto u ukupnom stanovništvu. Zbog vrlo posebnih obilježja u smislu visokog nataliteta i niskog mortaliteta njihov se broj i udio u ukupnom stanovništvu sve više povećava. S obzirom da većinsko stanovništvo ima prosječna negativna demografska obilježja kao i Hrvatska u cjelini, pozitivna kretanja romskog stanovništva još više dolaze do izražaja i intenziviraju promjenu odnosa broja većinskog stanovništva i romske nacionalne manjine.
Više o ovoj temi čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
