Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o jednom od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu te edukacije o prevenciji ove bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje faktora rizika.
- Svjetska zdravstvena organizacija definira moždani udar kao naglo razvijanje kliničkih znakova fokalnog ili globalnog poremećaja moždanih funkcija, sa simptomima koji traju 24 sata ili duže, ili dovode do smrti, uzrokovanog oštećenjem krvnih žila, bez drugog jasnog uzroka - napomenula je doc.prim.dr.sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, dr. med., spec. neurolog, subspec. za kronične neurodegenerativne bolesti, voditeljica Odjela za neurologiju u OB Varaždin.
Osnovni simptomi
- Razlikujemo ishemijski moždani udar koji se javlja u 80-85 % slučajeva i uzrokovan je začepljenjem krvne žile mozga, zatim hemoragični moždani udar koji se javlja u 15 % slučajeva te je uzrokovan puknućem određene krvne žile mozga, dok se subarahnoidalno krvarenje javlja u oko 5 % moždanog udara, a nastaje zbog puknuća vrećastih proširenja krvnih žila vrata ili mozga - rekla nam je dr. Kiđemet-Piskač.
Istaknula je da su osnovni simptomi moždanog udara oduzetost jedne strane tijela, poremećeni osjet jedne strane tijela, otežani govor ili nemogućnost govora, nerazumijevanje govora, prisutnost dvoslika, izrazita vrtoglavica koja je praćena zanošenjem u jednu stranu ili nespretnošću udova jedne strane tijela. Uz to se može javiti jaka glavobolja, praćena povraćanjem i određenim stupnjem poremećaja svijesti.
Na koje uzroke i faktore rizika ne možemo, a na koje možemo utjecati, što u našem životnom stilu možemo promijeniti, a da ujedno smanji rizik od moždanog udara, zašto se moždani udar javlja u sve mlađoj životnoj dobi pa čak i kod mlađih od 40 godina te koja nam hrana može pomoći u prevenciji, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
