"Obrtništvo je jezgra hrvatskog gospodarstva i na njemu Hrvatska treba temeljiti svoj razvitak" poručila je glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić, na konferenciji Small & Medium Business Forum održanoj u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.
Malo i srednje poduzetništvo čini 99,7 posto svih registriranih poduzeća u Hrvatskoj, ali i 67,9 posto ukupno zaposlenih i 54,1 posto ekonomske dodane vrijednosti u nefinancijskom sektoru, što predstavlja vrijednost od oko 10 milijardi eura. Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, agilnosti i kreativnom potencijalu, mala i srednje poduzeća, znatno su otpornija na promjene koje su postale konstanta dinamične, globalizirane ekonomije budućnosti.
Glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore Violeta Jelić prezentirala je stanje obrtništva po županijama i stupanj podrške na razini regionalne samouprave. Istaknula je kako se hrvatsko obrtništvo najviše temelji na uslužnom zanatstvu, zatim slijede ugostiteljstvo i turizam te trgovina, dodavši kako je proizvodno zanatstvo, s trenutačnim udjelom od 10,6 posto u obrtima, ono što trebamo očuvati.
Prema udjelu u ukupno broju obrta izdvajaju se Zagrebačka županija i Grad Zagreb s 22,4 posto, Splitsko-dalmatinska županija s 12,8 posto te Primorsko-goranska županija s 10,2 posto.
Kao neke od glavnih problema s kojima se suočavaju hrvatski obrtnici glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić izdvojila je slabu potražnju za obrtničkim proizvodima i uslugama, nemogućnost naplate potraživanja, blokade i ovrhe, nedostatni izvori financiranja, administrativne prepreke, visoke troškove poslovanja te prenormiranost i česte izmjene zakona i propisa.
Dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić smatra kako je za stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja potrebna kvalitetnija komunikacija između nadležnih tijela i gospodarskih subjekata, naglasivši da je preko 2 tisuće raznih pravilnika i akata doneseno bez ikakve javne rasprave. Također, kao jedne od glavnih problema poduzetnika ističe prenormiranost i pravnu nesigurnost.
Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, osvrnula se na problem kreditiranja malih i srednjih poduzetnika.
- Zbog krize, komercijalne banke pokazale su sve veću averziju prema prihvaćanju rizika te poduzetnici opterećeni visokim kamatnih stopama i kreditima iz prošlosti nisu mogli udovoljavati uvjetima komercijalnih banaka, ali zato su tu HAMAG-BICRO i HBOR - rekla je.
U 2015. godini kreditna aktivnost HBOR-a iznosila je gotovo 7 milijardi i 800 milijuna kuna, što je tri puta više, nego u 2014. godini.
U drugoj panel diskusiji Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije, Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije i Tomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije raspravljali su o županijama kao nosiocima razvoja te regionalnom preustroju u funkciji poduzetničkog uzleta.
