-Uvjeren sam da živimo bolje, apsolutno, jer svugdje imamo rast, počevši od niza makroekonomskih pokazatelja pa, u konačnici, do onog ono što zaposlene s razlogom najviše zanima, a to su plaće, bilo one prosječne, medijalne ili minimalne, što isto vrijedi i za mirovine, koliko god - uvijek treba reći istinu i s tim se apsolutno slažem – trebaju biti više i bolje, ali sve treba gledati u realnim okvirima. Naglašava to Damir Habijan,
ministar gospodarstva i održivog razvoja, odgovarajući na pitanje kako živimo kad se toliko ljudi iseljava, a nemali broj onih, koji su ostali, pitaju se iz dana u dan žive li uistinu bolje, odnosno kako (pre)živjeti.
Milijarde za javni sektor
- Na početku našeg mandata 2016. godine BDP per capita bio 10-11 tisuća eura, a sada je 20 tisuća, dok je BDP iznosio 47 milijardi eura, a sada 75 milijardi i došao je na oko 75 posto prosjeka EU. Nezaposlenost je oko šest posto, naš ukupni rast je u vrhu zemalja EU.. Ostvarili smo sve naše vanjskopolitičke ciljeve; dio smo EU te šengenskog prostora i eurozone, a vrlo daleko smo odmakli u pregovorima s OECD u koji očekujemo ulazak sredinom ili početkom 2026. godine. Tu su i veliki infrastrukturni projekti, od Pelješkog mosta pa do koridora 5 c. Naravno, uvijek se može bolje, ali sve treba promatrati u vremenu. Primjerice, prosječna plaća na početku mandat bila je 740 eura, a sada je 1.204 eura, medijalna plaća iznosi 1.030 eura. Minimalna plaća je 840 eura, a prosječna mirovina 557 eura. Usporedimo to s početkom mandata i onda dosista vidimo da živimo bolje
Međutim, nisu samo rasla prosječna primanja, nego i cijene, i to kako…
- Ako mislite da je inflacija “pojela” plaće – nije! Ako pogledamo kumulativnu stopu inflacije, ona je u osam godina iznosila 28,8 posto, dok je rast plaća bio 56 posto. Dakle, inflacija nije “pojela” plaće. Osim toga, sada kroz Zakon o plaćama i uredbu o koeficijentima ide 1,6 milijarde eura za zaposlene u državnim i javnim službama, odnosno oko dvije milijarde skupa s dodacima, koji su krenuli prošle godine. Plaće za državne i za javne službe rasle su 32 posto, što je nezabilježeno. Dakle, nikako se ne može reći da ne živimo bolje i da kao mlada država ne idemo u pravom smjeru. Pri tome ne smijemo zaboraviti da smo počeli prije 30 godina prolazili kroz vrlo teško razdoblje domovinskog rata, zatim teški proces obnove i težak put integracija. Mlada smo država i napravili smo ogroman skok u razvoju i integracijama, dok neke države još nisu u Schengenu i eurozoni, iako su dulje u EU. Očigledno, trebali bi više sebi priznati da smo dobri i uspješni. Nismo uzaludno na 38. mjestu po razvijenosti, dakle, izašli smo iz skupine zemalja u razvoju. Uostalom, sve tri glavne rejting agencije daju nam dobar investicijski rejting, ako si već sami to ne želimo priznati, posebice oporba. Dakle, sve vide ljudi vani i odaju nam priznanja, uključujući strane državnike koji cijene trud koji je naša zemlja pokazala i rezultate koje je ostvarila...
Je li trebalo uvesti euro baš u jeku ruske agresije, koliko su za lakše poslovanje i rezultate bitni EU fondovi, u kojoj je fazi proglašenje Parka prirode i što očekuje od predstojećih parlamentarnih izbora pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
