Devedesetak arhitekata, projektanata, inženjera građevinarstva i drugih stručnjaka iz područja vezanih uz "zelenu" gradnju sudjelovalo je na konferenciji "Green talks" održanoj danas u varaždinskoj Gradskoj vijećnici u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Glavna tema konferencije bila je "Energetska obnova zgrada i nZEB". Kako je istaknuto, programi energetske obnove zgrada (komercijalnih, javnih te višestambenih) i obiteljskih kuća u posljednje tri godine nose više od 60% ukupno ostvarenih ušteda energije kojima Hrvatska ostvaruje ciljeve energetske učinkovitosti za 2020. godinu. Usto, nZEB (koncept gradnje gotovo nulte potrošnje energije / Nearly zero-energy buildings) od početka ove godine obaveza je investitora, projektanata i izvođača te se sve nove javne zgrade moraju graditi po zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije. Za nešto više od godinu dana ta obaveza nastupa i za sve ostale nove građevine.
Pojam nZEB-a pojasnila je Goranka Tropčić Zekan, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora i članica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
- Možemo reći da je koncept nZEB svima nama relativno nov, stoga je to i glavna tema ove konferencije. Naime, nZEB se razlikuje od pasivnih zgrada i svih dosadašnjih modela, no ipak smatram da nam ne bi trebao predstavljati problem. Zgrade gotovo nulte potrošnje moraju zadovoljiti određene tehničke parametre vezane uz potrošnju energije, što ovisi o tipu zgrade, jer nije isto gradi li se obiteljska kuća, bolnica ili hotel, te o klimatskoj zoni, koja može biti primorska ili kontinentalna. Najveća razlika u odnosu na dosadašnje modele gradnje jest da je propisan obavezan udio korištenja obnovljivih izvora energije, što dosad naša zakonska regulativa nije predviđala. Pritom se moraju koristiti dizalice topline, biomasa, solarni paneli ili bilo koji drugi obnovljivi izvor za stvaranje energije potrebne za svakodnevni život i rad. Naime, klimatske promjene su očite i moramo nešto učiniti - napomenula je Tropčić Zekan.
- Cilj ovakvih konferencija je informirati i osvijestiti ljude, jer lakše je razgovarati s osvještenim investitorom koji će razumijeti da ne može staviti samo plinski kotao, nego i nešto drugo. Usto, ovo je i edukacija struke. Zasad obveza korištenja obnovljivih izvora energije postoji samo za javne zgrade, odnosno za zgrade koje koriste tijela javne vlasti, no od kraja sljedeće godine to će vrijediti za sve kuće i zgrade pa moramo sada govoriti o tome kako bismo se na vrijeme pripremili - upozorila je.
Iako su građani zainteresirani za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, mnogima su glavna prepreka veći troškovi takve gradnje.
- Naravno da je trošak takve gradnje u startu veći nego kod "standardne" gradnje. Međutim, s pravilnim rješenjima, smatram da se ne radi o velikom poskupljenju. Ako u obzir uzmemo činjenicu da ćemo u kući koju gradimo živjeti dugi niz godina, sve je to isplativo kroz jedan malo duži period, jer kuće građene po nZEB modelu troše daleko manje energije i mjesečni računi će biti daleko niži. Kad se gleda jednokratno, istina je da se mora platiti nešto više, ovisno o vrsti i načinu korištenja obnovljivih izvora energije, položaju kuće, osobnim preferencijama, no uštede će biti višestruke kroz svaki mjesec - istaknula je Tropčić Zekan.
Sudionicima konferencije obratio se i gradonačelnik Ivan Čehok koji je istaknuo da se interes za ovu temu vidi i po ispunjenoj dvorani u Gradskoj vijećnici.
- Nažalost, "zelene agende" još uvijek nisu implementirane u Hrvatskoj. Mi u Varaždinu smo je počeli raditi 2009., no nije se implementirala u ovih šest godina i to trebamo hitno promijeniti. Mi već sad počinjemo i u nekih mjesec i pol dana vrtić u Dravskoj će biti potpuno pokriven solarnim ćelijama, zahvaljujući donaciji varaždinske tvrtke Solvis, a nastojat ćemo to i proširiti. Naručili smo i projekte za energetsku obnovu Gradskih bazena, obnavljamo vrtiće koji još nisu na redu za solarne panele, a prijavili smo i projekte za obnovu nekoliko škola, tako da mogu reći da smo, što se tiče "zelene gradnje", u ovih godinu dana napravili više nego u proteklih 20 godina. Cilj je da u konačnici imamo i samoodrživa naselja koja će sama generirati energiju za svoje potrebe, kakvih već ima puno u svijetu. Sada smo u pregovorima i oko smanjivanja emisije stakleničkih plinova koji se odnose na gradski promet, tako da će se u dogledno vrijeme širi obod jezgre grada sigurno morati zatvoriti za automobilski promet. Dakle, puno je posla, a ovakve konferencije nam mogu puno pomoći. U svakom slučaju može se reći da smo mi u Varaždinu krenuli s implementacijom te agende - zaključio je Čehok.
Na konferenciji se govorilo o zakonskoj regulativi, mogućnostima financiranja energetske obnove iz EU fondova, odrađenim projektima i problemima s kojima se struka susreće u svom radu, a istaknuto je da će građevinski sektor morati odgovoriti na izazove energetski održivog rada, budući da se mora orijentirati na gradnju građevina koje na godišnjoj razini proizvode onoliko energije koliko i troše. Čulo se i da takvih zgrada s nultom neto energetskom potrošnjom i emisijom ugljičnog dioksida zasad u Hrvatskoj ima malo.
- Racionalizirat će se potrošnja energije, ali će se i fokus s građevinskih troškova pomaknuti na ukupne životne troškove. U budućnosti se nećemo više orijentirati na jeftiniju, već na što kvalitetniju gradnju, a to će utjecati na zdravlje i život u javnim i stambenim zgradama. U Varaždinu se provode projekti energetske učinkovitosti, prvenstveno u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali očekujemo da će toga biti sve više - rekla je Martina Cesar-Kelemen iz Društva građevinskih inženjera i tehničara Varaždin.
