Poduzeća koja se bave poslovima zaštite na radu izvješća o svojim aktivnostima nadležnom tijelu dostavljala su naknadno, što je ponekad izazivalo, blago rečeno, sporne situacije. To bi, međutim, trebalo postati prošlost nakon što je na snagu stupio novi Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu kojim je, među ostalim, uspostavljen Informacijski sustav zaštite na radu (IS ZNR).
Riječ je o sustavu koji sadržava podatke o ovlaštenim osobama za obavljanje poslova zaštite na radu i njihovom obavljanju tih poslova, a podaci iz IS ZNR-a koristit će se, među ostalim, za stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba, praćenje stanja zaštite na radu, izradu stručnih mišljenja, provođenje statističkih istraživanja, izrađivanje programa, vodiča, metoda i modela zaštite na radu, utvrđivanje kriterija i postupaka u vezi s organizacijom rada, pomoć udruženjima poslodavaca i sindikatima te za unapređivanje ukupnog stanja zaštite na radu.
Uloga FOI-ja
Poduzeća koja se bave poslovima zaštite na radu podatke i izvješća o svojim aktivnostima trebaju odmah unositi u Informacijski sustav zaštite na radu, koji je projektirao i razvio Fakultet organizacije i informatike (FOI). Osim samog informacijskog sustava, FOI je projektirao i razvio pripadajući REST API, koji olakšava korisnicima online komunikaciju s informacijskim sustavom. Sustav su razvijali stručnjaci iz Centra za razvoj programskih proizvoda FOI-ja, pod vodstvom voditelja razvoja IS ZNR-a Daria Grda, mag. inf.
- Trenutačno sustav koriste samo ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu, ali u budućnosti postoji mogućnost da će aplikaciju koristiti i svi poslodavci. Informacijski sustav zapravo već sad omogućuje unos podataka poslodavaca, ali budući da još nije pravilnikom propisan način korištenja, poslodavci nemaju obavezu upisa podataka. Informacijski sustav je vrlo jednostavan i intuitivan za korištenje. Radi se o web aplikaciji, koja prilagođava svoj dizajn uređaju na kojem je otvorena pa je time omogućeno korištenje informacijskog sustava na svim uređajima koji imaju web preglednik i pristup internetu, a osim toga može se i “instalirati” kao zasebna aplikacija na pametnim telefonima i tabletima - pojasnili su nam iz FOI-ja.
Iz Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskog sustava napomenuli su da izrada IS ZNR-a proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu te da se još tijekom 2014. godine, po donošenju zakona, pristupilo izradi koncepta i modela budućeg IS ZNR-a.
Besplatan informacijski alat
- Prvi korak uspostave i razvoja IS ZNR usmjeren je na dostavu podataka pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za obavljanje određenih poslova zaštite na radu za treće osobe ili za vlastite potrebe, samo u dijelu ispitivanja radne opreme i/ili radnog okoliša. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, za ovlaštene je osobe započela obveza unošenja podataka u IS ZNR - napominju.
Dodaju da je IS ZNR besplatan informacijski alat kojeg će ovlaštene osobe koristiti s ciljem podizanja kvalitete rada, veće učinkovitosti i transparentnosti u radu.
- U trenutnoj fazi razvoja IS ZNR ovlaštenim osobama, između ostaloga, omogućuje vođenje propisanih evidencija o obavljenim poslovima zaštite na radu koji se odnose na ispitivanja radne opreme te ispitivanja u radnom okolišu, na što ih obvezuju i odredbe Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme te Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša. Ovlaštene osobe u IS ZNR unose opće podatke o obavljenim poslovima zaštite na radu te je opseg tih podataka sveden na minimalnu mjeru koja omogućuje adekvatno praćenje stanja te lakši nadzor i uvid u rad ovlaštenih osoba u okviru dobivenog ovlaštenja - ističu iz ministarstva.
Lakši nadzor
Tako uneseni podaci ujedno su i dio podataka koje ovlaštena osoba prenosi u zapise o obavljenim poslovima (zapisnici o ispitivanju radne opreme i radnog okoliša, zapisnici o osposobljavanju radnika za rad na siguran način, ključni podaci o izrađenim procjenama rizika) te predaje te zapise korisnicima usluga (poslodavcima za koje obavlja pojedine poslove).
- Povjerenstvo Ministarstva rada i mirovinskoga sustava obavlja periodičke nadzore nad radom ovlaštenih osoba i revizije izdanih ovlaštenja, stoga IS ZNR predstavlja dobru smjernicu za obavljanje tog nadzora - napominju i dodaju da će daljnji razvoj IS ZNR-a biti usmjeren i na ostale dionike na koje se poziva Zakon o zaštiti na radu.
- Pri tome će se posebno voditi računa da se od poslodavaca ne traže podaci koji bi im stvarali administrativna opterećenja, već isključivo oni podaci temeljem kojih će ministarstvo komunicirati s njima pružajući im informacije na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, kao što su podaci o njihovim stručnjacima zaštite na radu ili drugim osobama zaduženim za te poslove - pojašnjavaju.
Unatoč takvim pojašnjenjima, moglo se čuti da se pojedine ovlaštene tvrtke protive uvođenju tog sustava, navodeći da je riječ samo o dodatnom i nepotrebnom poslu.
- Ne možemo se složiti s takvom ocjenom. Radi se o tome želi li se transparentno iskazivati svoj rad i količinu obavljenih poslova. Tijekom 2018. godine u organizaciji tadašnjeg Zavoda za unapređivanje zaštite na radu održano je više prezentacija IS ZNR-a na kojima je sudjelovao veći broj predstavnika različitih ovlaštenih osoba. Nakon prezentacija i rasprave prihvaćen je zajednički zaključak da je IS ZNR kao informacijsko rješenje primjenjiv te da će se njegovom uspostavom doprinijeti kvalitetnijem obavljanju poslova zaštite na radu ovlaštenih osoba, što će dugoročno pozitivno utjecati na stanje u gospodarstvu - zaključili su u ministarstvu te napomenuli da i primjeri iz prakse već ukazuju da se krenulo u pravom smjeru.
"Treba držati korak s vremenom"
Među ovlaštenim tvrtkama koje se bave zaštitom na radu je i varaždinska Preventa, čiji direktor Borivoj Žmegač podržava uvođenje IS ZNR-a.
- Mnogi se bune protiv njegovog uvođenja tvrdeći da povećava administriranje, no to je borba s vjetrenjačama. U današnje vrijeme normalno je da se sustavi digitaliziraju - ranije smo imali fiskalizaciju, a sada uvođenje e-računa, tako da je informacijski sustav zaštite na radu samo nešto što je nastavak toga - kaže Žmegač i ukazuje na još jedan aspekt digitalizacije.
- Mi se bavimo pružanjem usluga zaštite na radu, a rezultat našeg posla je dokument koji izdajemo nakon provedenog osposobljavanja i/ili ispitivanja. Ti se dokumenti ispisuju na papiru, što povlači za sobom sječu drveća i sl. U svrhu očuvanje prirode i prekomjerne produkcije papira te transparentnosti u poslovanju upravo se uvodi e-račun, a za očekivati je da će se svi dokumenti koji se izdaju na temelju javnih ovlasti u budućnosti digitalizirati. Kao što EU zabranjuje jednokratni plastični pribor za jelo, tako će u budućnosti vjerojatno zabraniti printanje dokumenata, a IS ZNR samo je korak prema tome. Poslovi koje obavljamo evidentiraju se u tom sustavu koji će se vjerojatno nadograđivati i poboljšavati pa će samim time i prestati potreba da se dokumenti printaju - napominje.
Ističe i da će IS ZNR uvesti red na tržištu zaštite na radu.
- Osigurat će se da poslove zaštite na radu obavljaju samo ovlaštene tvrtke koji doista ispunjavaju propisane uvjete glede kadrovskih i tehničkih uvjeta. Osim toga spriječit će se lažiranje i antedatiranje dokumenata o provedenim ispitivanjima i osposobljavanjima - kaže Žmegač.
Osvrnuo se i na navode o dodatnom poslu i troškovima oko uvođenja IS ZNR-a.
- Imali smo dodatne troškove vezane uz unapređenje našeg informacijskog sustava u kojem vodimo poslovanje i prilagodbu s IS ZNR-om, no to je danas ionako neminovnost. Svaka tvrtka koja želi držati korak s vremenom i biti konkurentna na tržištu nužno treba svake godine dio prihoda rezervirati za unapređenje svojih poslovnih procesa, pa je taj trošak za nas bio prihvatljiv i razuman - zaključio je Žmegač.
Suradnja FOI-ja i gospodarstva
FOI ostvaruje vrlo kvalitetnu suradnju s gospodarskim subjektima, naročito s onim poduzećima s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji o obavljanju studentske stručne prakse pa tako godišnje surađuje s više od 400 poduzeća i obrta.
Stručnjaci za razvoj programskih proizvoda također osmišljavaju i razvijaju te održavaju različite informatičke sustave (ponajviše aplikacije) za pojedine naručitelje iz gospodarskog sektora, a FOI usko surađuje s gospodarskim sektorom i na provođenju brojnih nacionalnih i EU projekata. Ovih je dana, unutar Interreg Transnacionalnog programa Dunav, uspješno završen i projekt “Digital Transformation in the Danube Region – Digitrans”, čiji je glavni cilj bio razviti regionalne edukacijske programe za mala i srednja poduzeća (MSP), kroz koje im se pružaju znanja potrebna za aktivnu digitalnu transformaciju poslovanja.
Voditelj projekta na FOI-ju bio je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, koji je predvodio tim stručnjaka i istraživača s višegodišnjim iskustvom na sličnim projektima. Održan je niz radionica za gospodarstvenike, a platforma za e-učenje bit će i dalje dostupna na digitrans.me, kako bi je svi zainteresirani poduzetnici mogli i dalje koristiti i olakšati si izazove digitalne transformacije kojom, ističu iz FOI-ja, poduzeća mogu udovoljiti sve većim zahtjevima tržišta i novih klijenata te uspješno ugraditi nove pristupe i paradigme poslovanja.
Projekt ukupne vrijednosti 2.106.825,97 eura je uključivao 14 partnerskih institucija iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Bugarske, Mađarske i Rumunjske. Iz Hrvatske je na projektu, uz FOI, sudjelovao i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje.
