Unatoč novom, prošlotjednom proširenju istrage u vezi malverzacija sada već bivših zposlenica čakovečke i varaždinske poslovnice Zagrebačke banke, osumnjičene bankarice su na slobodi - šeću i kupuju po shopping centrima te razgovaraju i s neispitanim svjedocima - dok se oni, koji pitaju za svoj novac, pritvaraju zbog navodnih prijetnji.
U pritvoru varaždinskog suda ovog se vikenda našao Filip Mihalić, kojeg su svojedobno pojedini mediji prozivali zbog poslova s COVID testovima. Mladić, koji je boravio u inozemstvu nakon medijske hajke na njega i njegovu obitelj, vratio se doma jer je primio poziv Općinskog kaznenog državnog odvjetništva, koje postupa po njegovoj kaznenoj prijavi kao oštećenog, ali i da bi u Zagrebu završio studij.
Međunarodna tjeralica za osnivačem Buryena i sinom bivšeg saborskog zastupnika?
"Opća bolnica Varaždin s tvrtkom Buryen za vrijeme epidemije nije poslovala niti lipu"
Jesu li se u varaždinskoj tvrtki testovi za Covid-19 krivotvorili ili su nekome zasmetali?
Boraveći u Zagrebu, saznao je da su se iz PU zagrebačke raspitivali za njega pa je otišao na obavijesni razgovor u Heinzlovu. Nakon dolaska - koji nema nikakve veze s „predajom“ jer se radilo o odazivu na razgovor - obavio je razgovor tijekom kojeg se ispostavilo da nije problem nikakva prijava, koja se navodila u vezi testova, već druga za koju uopće nije znao ni on niti bilo tko njemu blizak ili javnost, budući da mu nikad nije uručen bilo kakav poziv, premda prijava nije novijeg datuma.
Naime, još sredinom prošle godine prijavio ga je Tihomir Rožmarić, i to nakon žustrog telefonskog razgovora, do kojeg zasigurno ne bi nikada došlo da ovaj odvjetnik nije javno na televiziji, govoreći kao branitelj jedne od osumnjičenih bankarica, ustvrdio da banka nije oštećena, odnosno da je novac kod klijenata banke.
Upravo je to potaknulo Mihalića da od Rožmarića zatraži objašnjenje gdje je njegov novac koji je oročio kod Zagrebačke banke. Uslijedio je žustar razgovor, nakon kojeg je Rožmarić podnio prijavu protiv Mihalića. No, kako doznajemo od osoba bliskih potonjem, nije znao da razgovor sluša i treća osoba, koja će potvrditi da je prijetnja zapravo išla u obrnutom smjeru. Bude li tako, postavit će se pitanje o stvarnim motivima prijave protiv Mihalića od strane Rožmarića, koji je već imao problema zbog svog diskutabilnog ponašanja, štoviše, vodio se i javni "proces"...
Budući da je rješenje o pritvoru nepravomoćno, slijedi sjednica na kojoj će se odlučivati o žalbi na rješenje koje je izdano zbog opasnosti od ponavljanja djela i utjecaja na svjedoke, ali i opasnosti za bijeg. Hoće li sakupljanje karijernih bodova nad „trofejnim osobama“, potpomognuti senzacionalizmom, u potpunosti preuzeti prevlast nad pravnom državom i zdravim razumom? Može li se u pritvoru zadržati osoba koja se dobrovoljno vratila iz inozemstva, a posebno kako dugo? Čak do pravomoćnog rješenja postupka zbog prijetnje?
Kako bilo, nesumnjivo slijedi i postupak tijekom kojeg će se utvrditi tko kome (ni)je prijetio, usporedno s istragom kako su oštećeni deseci klijenata Zagrebačke banke.Neki od njih ispričali su nam da su, nakon dobivanja kreditaa u Zabrebačkoj banci, predavali jednoj od bankarica koja im je, sukladno dogovoru, isplaćivala dobu kamatu godinama svakoog mjeseca, sve dok to nije stalo.
Sudeći prema dokumentima, koje su nam pokazali neki od potonjih, bivša direktorica u Zagrebačkoj banci barem je nekima izdavala potvrde o oročenju sa štambiljem te banke. No, nejasno je je li baš bilo tako ili se radi o krivotvorinama. Naime, kako je jednom prilikom ustvrdio Rožmarić, novac je plasiran „zagrebačkim dječacima“, a tko su oni i je li bilo baš tako, trebala bi pokazati istraga, odnosno postupak koji će neminovno uslijediti, samo je pitanje temeljem koliko prijava, odnosno broja oštećenih, kao i protiv koga sve. Većina klijenata još čeka nagodbu s bankom i spremni su sve zaboraviti, ako se nagode tj obeštete.
Zagrebačka banka, koju smo još prošli tjedan zamolili za osvrt na slučaj svojih bivših zaposlenica - o svemu šuti. Međutim, unatoč tome se izvještava da banka ne vidi nikakvu svoju (su)odgovornost, iako se pouzdano zna da je obeštetila dio klijenata. Zna se i da se ne radi radi o šteti od milijun dva eura, koliko se spominjalo u početku, nego vjerojatno i više od deset milijuna eura. Naime, Županijsko državno odvjetništvo prošli je tjedan navelo da bi malverzacije unutar Zagrebačke banke krenule još 2014. Međutim, krenule su i ranije. Svakako od 2013. godine, a možda i koju godinu prije. Ako je tako, postavlja se pitanje tko je (sve) zakazao u ovoj najvećoj banci u nas i kakav je sustav kontrole uspostavljen radi zaštite klijenata te koliko su zapravo sigurni štediše. O tome ništa ne govori ni HNB, koja ima dužnost nadzora nad svim bankama pa tako ima dužnost nadziranja i rada Zagrebačke banke i njene uprave.
