EK: Konverzija švicaraca je rizik jer banke neće moći financirati oporavak Foto: Ilustracija

EK: Konverzija švicaraca je rizik jer banke neće moći financirati oporavak

M.B./VV/VL | 5.11.2015. u 12:50h | Objavljeno u Aktualno

Europska komisija prognozira da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 1,1 posto, u sljedećoj 1,4 posto, a u 2017. 1,7 posto, no EK također upozorava i da postoje rizici da se takva prognoza rasta ipak ne ostvari jer bi "gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima mogle poremetiti kapacitet bankovnog sustava da financira oporavak". Komisija očekuje da će gubici banaka imati negativan učinak na javne financije, piše Večernji list.

Prema analizi Komisije, za ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a zaslužne su dvije pojave: poboljšanje vanjske potražnje u zemljama koje su trgovinski partneri Hrvatske, što dovodi do rasta hrvatskog izvoza, te domaća potražnja unutar Hrvatske, za koju su pak zaslužne niže cijene energenata i smanjenje poreza na dohodak.

U ovoj godini je glavni motor rasta bio izvoz, ali u sljedećoj i u 2017. to će biti unutarnja potrošnja, no Komisija predviđa da će unutarnju potrošnju najviše poticati investicije javnog, a ne privatnog sektora. Javne investicije događat će se na valu pojačane absorpcije europskih fondova, prognozira EK.

Nezaposlenost će pasti s 16,2 posto u ovoj na 14,7 posto u 2017. godini, predviđa Komisija. To smanjenje nezaposlenosti događat će se kroz povećanje broja zaposlenih, piše u Komisijinoj prognozi, iz čega proizlazi da se EK ne slaže s onima u Hrvatskoj koji tvrde da se nezaposlenost smanjuje zbog odlaska hrvatskih radnika u inozemstvo. No, izvori iz EU upućeni u pisanje prognoze za Hrvatsku nakon objave dokumenta pojasnili su nam da odlazak radnika u inozemstvo i smanjenje radne snage (zbog starenja stanovništva) može biti razlog zbog kojeg se zaposlenost povećava i nezaposlenost smanjuje.

Hrvatski javni dug, predviđa EK, i dalje će rasti: u ovoj godini iznosit će 89,2 posto, u 2016. 91,7 posto, a u 2017. 92,9 posto. Proračunski manjak također je i dalje visok, upozorava Komisija: premda se očekuje njegovo smanjenje (s -4,9 posto BDP-a u ovoj na -4,1 posto BDP-a u 2017.) i dalje je daleko od ciljeva koje je EU zadala Hrvatskoj u tzv. proceduri smanjenja prekomjernog deficita.