Od 9. do 14. studenoga održava se 73. Svjetska zdravstvena skupština (WHA), nastavak godišnje skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) - zbog pandemije koronavirusa, i ovaj put virtualno kao i svibnju.
- Rezultat istraživanja za cjepivo za COVID-19 koji su razvili Pfizer i BioNTech daleko je nadmašio očekivanja. Istraživanje će se nastaviti, a planira se da Pfizer i BioNTech apliciraju kod američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za odobrenje za hitne potrebe u trećem tjednu studenog. No, postavlja se pitanje opskrbe i distribucije cjepiva. Naime, u WHO su svjesni da će postojati posebno veliki izazovi za distribuciju u zemljama s niskim i srednjim prihodima, jer cjepivo zahtijeva uvjete pohrane u ekstremnim temperaturama od -70 °C - ističe doc.dr.sc. Nikica Daraboš, dr.med., opunomoćeni ministar, diplomatski predstavnik RH pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u Ženevi.
- Nadalje, iako je planirano da će početna zaliha cjepiva vjerojatno biti ograničena i da mora biti rezervirana za zdravstvene radnike i visoko rizične pojedince širom svijeta, u WHO se sada postavlja pitanje hoće li tvrtka Pfizer morati započeti distribuciju svih svojih početnih serija u SAD-u i drugim zemljama s visokim dohotkom gdje je već potpisao ugovore o nabavi (EU, Velika Britanija, Kanada, Japan), što bi istovremeno značilo da će distribucija cijepiva u preostalim zemljama sa srednjim i niskim prihodima biti provedena mnogo kasnije - napominje dr. Daraboš.
- Radi se o uporabi mRNA tehnologije za razvoj cjepiva COVID-19, čija je djelotvornost od 90% postignuta 7 dana nakon druge doze cjepiva, koja se uzima tri tjedna nakon prve, ukupno 28 dana. Međutim, trajanje dobivene zaštite ostaje nadalje neutvrđeno. Danas, usred drugog vala pandemije, u WHO su svjesni koliko je ova prekretnica važna na putu prema okončanju pandemije i da svi povratimo osjećaj normalnosti - ističe dr. Daraboš.
Dodaje kako je generalni direktor WHO dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio da cjepivo ne može biti odgovor na globalno nedovoljno ulaganje u bitne funkcije javnog zdravstva i otpornosti zdravstvenih sustava, niti na hitnu upotrebu WHO platforme "Jedno zdravlje", koja obuhvaća zdravlje ljudi, životinja i planeta Zemlje.
A uoči Svjetske zdravstvene skupštine, razgovarali smo s dr. Darabošom koji je krajem veljače ove godine završio svoj mandat pročelnika Zavoda za traumatologiju i koštano-zglobnu kirurgiju na Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Naš sugrađanin okrenuo je novu stranicu karijere te postao diplomatski resorni predstavnik Ministarstva zdravstva RH u Stalnoj misiji RH pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Švicarska, zadužen za Svjetsku zdravstvenu organizaciju WHO čije je sjedište u istom gradu.
- Tijekom nekoliko posljednjih godina svoje karijere, uz svakodnevne radne obaveze uložio sam dodatnu energiju u edukaciju kao nadogradnju svog stručnog znanja iz medicine, kirurgije, ortopedije i traumatologije. Završivši specijalistički studij iz Diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu te UN akademiju u Bonnu u Njemačkoj, stekao sam zvanje specijalista diplomacije s posebnim fokusom interesa na pitanja iz zdravstvene diplomacije i rada u WHO. Tijekom planiranja hrvatskog EU predsjedanja odabran sam za diplomatskog predstavnika RH koji će preuzeti ulogu predsjedanja koordinacijom EU država članica u WHO u Ženevi te sam ovdje započeo s radom početkom ožujka, tik prije eskalacije pandemije COVID-19 virusa u svjetskim razmjerima.
Kako je pandemija utjecala na vaš rad i rad WHO općenito?
- Istovremeno s početkom mog rada u Stalnoj misiji RH pri UN u Ženevi nastupila je nagla eskalacija pandemije. Globalna zdravstvena situacija je do temelja uzdrmala WHO, kako u centrali u Ženevi, tako i u šest regionalnih centara u svijetu. U svjetlu širenja epidemije nepoznatog virusa, imperativa “zaključavanja” većine država i implementacije neizostavne virtualne komunikacije, WHO se “preko noći” morao uskladiti s nikad prije viđenom prijetnjom zdravlju širom svijeta. Naravno, nezahvalnu poziciju WHO-a kao glavnog aktera na svjetskoj pozornici su, osim ekstremnih opterećenja i rizika u radu, pratila i neobjektivno visoka očekivanja država članica. U takvom okruženju grčevite borbe protiv pandemije nedostaci i mane same organizacije došli su posebno do izražaja. Istovremeno je na globalnoj geopolitičkoj sceni rad Svjetske zdravstvene organizacije postao povod sukoba SAD-a i Kine, čije posljedice u nedostatnom financiranju WHO i dalje trpi.
Kakav je status Hrvatska imala u WHO u tom trenutku?
- Hrvatska je tada, kao predsjedavajuća Europske Unije, iskoristila mogućnost poticajnog djelovanja u zajedničkim aktivnostima 27 država članica EU, te je, osim u svojim izjavama i intervencijama, neposredno sudjelovala i u izradi prijedloga najznačajnije rezolucije u povijesti WHO-a. Naime, “Rezolucija o odgovoru na COVID-19 pandemiju” usvojena na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju ove godine u svom sadržaju ukazuje na sve bitne ciljeve i aktivnosti koje su države članice, WHO i generalni direktor WHO-a dužni učiniti u zajedničkoj borbi protiv pandemije. Taj dokument ističe nužnost ravnopravne dostupnosti medicinske dijagnostike, lijekova i cjepiva za sve države članice, te jačanje potpore i brige za zdravstveno osoblje i sve one s prve linije fronte. Također, taj dokument obavezuje WHO i generalnog direktora WHO-a da istovremeno pokrenu proces provjere ispravnosti postupanja WHO i država članica u početku pandemije, prezentiraju izvještaje o tome i predlože aktivnosti za reformu i jačanje rada WHO-a.
Je li Hrvatska pravodobno reagirala i uvodila dobre mjere, osobito sada kada brojke zaraženih drastično rastu?
- Hrvatska je sa stručne strane od početka pandemijske krize reagirala odlično. Objektivno sagledavajući rizike i prijetnje širenja zaraze u svom geografskom okruženju prihvatila je maksimalno disciplinirani pristup. Tim dobrim rezultatima borbe protiv COVID-19 virusa su prije svega doprinijeli požrtvovni zdravstveni radnici i svi oni s prve linije fronte, ali prije svega stanovnici Hrvatske koji su poštovali preporuke epidemiološkog stožera. Hrvatska i EU su u tom trenutku bile svjesne mogućih loših posljedica “zaključavanja” na nacionalne ekonomije i gospodarstvo, no preuzele su rizik i privremeno uspjele obuzdati pandemiju. S obzirom na to da je nakon prvog vala virus tijekom ljetnih mjeseci i dalje globalno cirkulirao, za očekivati je bilo da će drugi val doći čim se za virus ponovno stvore povoljniji uvjeti za širenje. No, sada se virusu pristupa na optimalniji način. Vođeni iskustvom iz pristupa prvom valu, na vrijeme su pripremani različiti zdravstveni scenariji razvoja pandemije. To sada daje mogućnost racionalnog promišljanja o obimu dostatnih mjera, a da se istovremeno sačuva ekonomska stabilnost zemlje.
Koje je vaše mišljenje o razini i obimu testiranja u različitim državama?
- Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije su od početka pozivali zemlje da budu oprezne pri određivanju hoće li koristiti serološka ispitivanja velikih razmjera kao dio svojih izlaznih strategija iz “zaključavanja”. Serološko testiranje utvrđuje ima li krv osobe antitijela na SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, što ukazuje na to da je u nekom trenutku bila izložena virusu i da se oporavila - ako u tom trenutku ne nosi sam virus. Međutim, nitko nije siguran je li netko s antitijelima u potpunosti zaštićen od bolesti ili da li može biti ponovno izložen. Paralelno, u primjeni je preko 50 različitih dijagnostičkih testova za virus COVID-19. U različitim zemljama koriste se različiti testovi na bazi seruma, brisova sluznice i sline, bazirani na dijagnostici antitijela, proteina i antigena. Novi, brzi dijagnostički antigenski testovi mogli bi igrati presudnu ulogu u obimu izvedenih testiranja.
Kao što sam prije naveo, mišljenja sam da je prije svega nužan optimalan i racionalan način pristupa borbi protiv pandemije, što uključuje i testiranje prema točno utvrđenim kriterijima s dokazano najkvalitetnijim testovima.
Kakva je situacija s razvojem cjepiva protiv koronavirusa?
- WHO je s državama članicama i najvećim sponzorima pokrenuo Globalnu platformu COVAX radi prevladavanja ogromnih poteškoća u financiranju istraživanja, ali i u svezi proizvodnje i distribucije cjepiva. Financiranjem putem COVAX-a broj istraživačkih kuća i proizvođača cjepiva je povećan, a utječe se i na značajno povećanje kapaciteta proizvodnje. To znači da je moguće očekivati da će prva cjepiva biti proizvedena u velikim količinama u roku od nekoliko tjedana ili mjeseci, ali da bi sveobuhvatno cijepljenje svih 7,8 milijardi ljudi moglo biti završeno tek za nekoliko godina.
WHO putem COVAX-a želi svim državama zajamčiti ravnopravnu dostupnost cjepiva. Europska Unija je samostalnim ugovaranjem s više farmaceutskih kuća za svoje građane osigurala nabavku kvalitetnih cjepiva sukladno standardima Europske medicinske agencije EMA. Na temelju prikupljenih podataka država članica EU, procijenjena je potreba za osiguranje doza cjepiva dostatnih za 200 milijuna građana EU, koji bi bili procijepljeni u prvom krugu. No, EU sudjeluje i u financiranju COVAX-a kako bi vakcine nabavljene putem te globalne platforme bile dostupne susjednim i drugim siromašnijim državama.
Kada možemo očekivati da će cjepivo biti dostupno?
- Cjepivo protiv COVID-19 je i nadalje najvažniji svjetski zdravstveni problem. Farmaceutska industrija i različiti istraživački centri se natječu u želji da prvi dođu do potvrde otkrića valjanog cjepiva za COVID-19 virus. Od 160 prisutnih cjepiva u različitim fazama istraživanja (1.- 4.) samo se šest uzoraka vakcine podržanih ACT akceleratorom nalaze u ispitivanjima faze 2/3. Sa stručne strane izazovi i rizici koji se postavljaju pred farmaceutske proizvođače u pojedinim fazama ispitivanja cjepiva su potreba zadovoljavanja stručnih kriterija kvalitete učinkovitosti cjepiva u zaštiti od infekcije virusom, trajanje razdoblja procijepljenosti i potrebe višekratnog cijepljenja te potreba isključivanja mogućnosti negativnog utjecaja cjepiva na organizam cijepljenog. Ta i mnoga druga pitanja ostati će djelom otvorena sve do početka masovne primjene određenog cjepiva koje će najviše odgovarati gore navedenim kriterijima. Ono što je sigurno, primjena prvih dokazano djelotvornih cjepiva značit će istovremeno rasterećenje prenapregnutih zdravstvenih sustava i ekonomija u svim dijelovima svijeta.
Kakve su prognoze što se tiče završetka borbe protiv pandemije?
- Iako je postignut napredak u istraživanju cjepiva, najveći izazovi slijede posebno na područjima distribucije proizvoda i financiranja platforme ACT akceleratora. Naime, postoji veliki globalni jaz između ambicija i planova za ACT-akcelerator i količine prikupljenih financijskih sredstava za njihovo izvođenje. Prema procijeni COVAX-a oko 18,1 milijardi USD trebalo bi uložiti za financiranje konačnog razvoja, proizvodnje i primjene svih 2 milijardi doza cjepiva za prvi krug cijepljenja. Zanimljivo je da je generalni direktor WHO dr. Tedros naveo da je to malo u usporedbi s 10 bilijuna dolara koje su do sada države G20 već uložile u fiskalni poticaj za suočavanje s posljedicama pandemije. Iz svega navedenog se uviđa da sa strane WHO još nema objektivne procjene potrebnih financijskih sredstava kojima bi se omogućio globalan pristup cjepivu. Stoga je za opis trenutačne situacije s cjepivom možda najmjerodavnije obrazloženje predstavnika COVAX-a. COVID-19 pandemija je do sada svjetsko gospodarstvo koštala 375 milijardi dolara izgubljenog BDP-a mjesečno. Ukupni troškovi za cjepivo mogli bi biti čak 75 milijardi USD. To istovremeno znači da bi se ulaganje u učinkovito cjepivo koje bi pomoglo gospodarstvu da se globalno oporavi isplatilo u svega nekoliko dana.
Kako možemo “pobijediti” koronavirus i hoće li ovo iskustvo posljedično zahtijevati promjenu našeg svakodnevnog ponašanja?
- Pandemija COVID-19 dovela je do dramatičnih gubitaka ljudskih života širom svijeta i predstavlja neviđeni izazov za javno zdravstvo i ekonomiju globalno. Istovremeno, globalnom pandemijom narušeni standardni programi prevencije, zdravstvene zaštite te procjepljivanja protiv drugih zaraznih bolesti dugoročno će svojim posljedicama opterećivati naše društvo. No, sada je vrijeme za solidarnost i podršku, posebno onima najranjivijima u našem društvu. Samo zajedno možemo prevladati isprepletene zdravstvene, socijalne i gospodarstvene učinke pandemije te spriječiti njezinu eskalaciju u dugotrajnu humanitarnu i ekonomsku katastrofu. Cjepivo će zasigurno biti najveća podrška etičkim i moralnim principima naše brige za one najugroženije. Ono će vjerojatno značiti prekretnicu u načinu provedbe i obimu ograničavajućih mjera našeg ponašanja u društvu te istovremeno biti poticaj ponovnom zamahu gospodarskog rasta.
No, moramo prepoznati ovu priliku za još bolju izgradnju našeg društva. Predani udruživanju naše stručnosti i iskustva moramo podržati našu zemlju u novim mjerama za odgovor na ovu krizu i naporima na postizanje ciljeva održivog razvoja društva. Moramo razviti dugoročne održive strategije za rješavanje izazova s kojima se sada suočavaju prije svega zdravstveni i socijalni sektor društva. Istovremeno, na globalnom nivou moramo preispitati budućnost svog okoliša i boriti se protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša. Tek tada ćemo moći zaštititi svoje zdravlje, sigurnost, sredstva za život i omogućiti da naše “novo normalno” bude bolje.
Jačanje pozicije EU u svijetu
- Zajedničkim prijedlogom Rezolucije COVID-19 države članice EU su prije svega pokazale svoje ujedinjenost. Svoju predanost svom cilju globalnog suzbijanja pandemije EU je prezentirala osnivanjem i ulaganjem svojih ogromnih financijskih sredstava u platformu ACT akcelerator eng. the Access to COVID-19 Tools. ACT predstavlja cjelovito globalno rješenje ulaganja u javni i privatni sektor u istraživanju i razvoju, proizvodnji, nabavci i isporuci sve potrebne dijagnostike, lijekova i cjepiva za rješavanje uzroka pandemije. Takvim pro-aktivnim djelovanjem EU se prezentira kao važan svjetski akter u ovom zahtjevnom razdoblju za čovječanstvo te istovremeno dobiva kredibilitet glavnog medijatora u novoj geopolitičkoj sferi tenzija između SAD-a i Kine, te drugih svjetskih sila, rekao je doc.dr.sc. Nikica Daraboš.
Nastavak Svjetske zdravstvene skupštine radi rješavanja globalnih zdravstvenih prioriteta
Dok se zdravstveni čelnici okupljaju na virtualnom zasjedanju nastavka 73. Svjetske zdravstvene skupštine, WHO se obratio širokoj svjetskoj populaciji porukama:
- Možemo pobijediti COVID-19 znanošću, rješenjima i solidarnošću. Do sada je WHO-u prijavljeno više od 47 milijuna slučajeva COVID-19, a više od 1,2 milijuna ljudi izgubilo je život. Iako je ovo globalna kriza, mnoge su zemlje i gradovi uspješno spriječili ili kontrolirali širenja virusa opsežnim pristupom, utemeljenom na dokazima. Po prvi se put svijet okupio iza plana za ubrzavanje razvoja cjepiva, dijagnostike i terapije koja su nam potrebna i osiguravanje da su dostupne svim zemljama na temelju pravičnosti.
- Ne smijemo odstupiti od svojih kritičnih zdravstvenih ciljeva. Pandemija COVID-19 otrežnjujući je podsjetnik da je zdravlje temelj socijalne, ekonomske i političke stabilnosti. Podsjeća nas zašto su ciljevi WHO-ove ‘trostruke milijarde’ toliko važni i zašto ih države moraju slijediti s još više odlučnosti, suradnje i inovacija.
- Sada se moramo pripremati za eventualnu sljedeću pandemiju. Tijekom godine vidjeli smo da su zemlje s robusnom infrastrukturom za spremnost na hitne zdravstvene situacije mogle brzo djelovati na suzbijanju i kontroli širenja COVID-19 virusa. Na skupštini će se razmatrati nacrt rezolucije poziva za globalnu zdravstvenu zajednicu da osigura da sve zemlje budu bolje opremljene za otkrivanje i reagiranje na slučajeve COVID-19 i druge opasne zarazne bolesti.
