Zbog restrikcija oko kretanja i prelazaka granica, brojni naši radnici, ponajviše sa sjevera, prisiljenis su ostati u stranima zemljama gdje rade, sve dok ne prođe "crvena opasnost". Među njima osobito u teškoj situaciji su oni koji rade na crno, nasuprot prijavljenih, među kojima su i oni iz gospodarsko-interesno udruženje INGRA-DET, koja okuplja 40 velikih domaćih industrijskih tvrtki s ciljem provođenja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, najviše u Njemačkoj.
- Naši radnici, koje te tvrtke angažiraju, odlaze na privremeni rad u Njemačku pa se nakon završetka projekta vraćaju kući. To je najstarije i najveće hrvatsko poslovno udruženje, u kojem poduzeća optimiraju svoje troškove objedinjavajući zajedničke funkcije, a istovremeno radi veličine dobivaju prednosti u nastupu na tržištu. Trenutno je više od 2000 izaslanih radnika u inozemstvu, dok ne prođe crvena opasnost, najviše upravo sa sjevera Hrvatske. Tijekom vikenda desetak hrvatskih radnika se vratilo, određena im je samoizolacija i prema našim informacijama oni se te mjere i pridržavaju. Očekuje se njihov dolazak u Hrvatsku u vrijeme Uskrsa - poručuju iz udruženja.
U ovom trenutku ulažu se maksimalni napori i traže se izvanredne mjere za hrvatske radnike na radu u inozemstvu.
- Naši poslodavci imaju jedan zajednički cilj, a to je da radnici osiguraju što bolje uvjete. Nudimo našim radnicima dodatne modele socijalnog osiguranja, tako da imaju bolju mirovinu uz hrvatsku, kombinaciju međunarodnih mirovina i raznih drugih stupova osiguranja i na taj način pokušavamo zadržati ljude u Hrvatskoj. Cilj nam je da se naši izaslani radnici nakon odrađenog posla vrate svojim obiteljima u Hrvatsku. Izaslani radnici koji rade van Hrvatske za naše tvrtke su privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vrate sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom. U ovom trenutku posebno nam je bitno da svi oni imaju osiguranu zdravstvenu skrb i ulažemo maksimalne napore te smo u komunikaciji s nadležnim institucijama te tražimo izvanredne mjere za hrvatske radnike na radu u inozemstvu. Ovim putem želim naglasiti kako ćemo učiniti sve da naši radnici imaju osigurane sve potrebne uvjete i nastavit ćemo apelirati prema hrvatskim institucijama. Osobno sam kontaktirao hrvatsko veleposlanstvo te sam apelirao da se uspostavi komunikacija hrvatskih nadležnih ministarstava s njemačkima kako bi se osigurao prema potrebi prihvat i liječenje hrvatskih radnika. Ovim putem želim naglasiti kako ćemo učiniti sve da naši radnici imaju osigurane sve potrebne uvjete i nastavit ćemo apelirati prema hrvatskim institucijama - ističe Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET.
Nasuprot tome, problem je kod onih hrvatskih tvrtki, građana i radnika u Njemačkoj koje su izvan reguliranih sustava jer ih je teško locirati, radi neprijavljivanja boravka i rada. Oni su trenutno, nažalost, zaglavljeni, iako se godinama upozorava na problem rada na crno pa se očekuje da će ubuduće europske institucije, država i pojedinci ozbiljnije shvatiti problem.
- Ograničavanje kretanja spriječava trenutni rad na crno, ali i te ljude dovodi do problema jer praktički u stranim državama oni službeno ne postoje u evidenciji - kaže Andročec, dodajući da je situaciju nemoguće predvidjeti, a kamoli kontrolirati, ali sad nije vrijeme za paniku te da u miru rade na planiranih 100 milijuna eura investicija.
Što se tiče eventualne štete, koja je u drugom plannu, još uvijek je teško procijeniti točan iznos.
- Evidentno je da će zastoji i odgode poslova nama prouzročiti troškove plaćanja radne snage na čekanju te ostalih pratećih troškova (smještaja i transporta). Kako smo u zakonski lošijem položaju, teško ćemo ishoditi naplatu tih troškova od investitora, pa molimo razmatranje urgentnih mjera HBOR i MRMS u cilju zadržavanja radnih mjesta i podržavanjem rada izvoznih tvrtki. Osobna procjena je da će šteta biti oko 20 posto. Ukoliko se to dogodi očekujemo i da se državni aparat smanji za 20 posto, koji je i sad prevelik. Apeliramo na smanjenje birokracije, poreza i nameta da bi se gospodarstvo ponovo postavilo na noge, kaže Andročec.
Božidar Hajsok, direktor poduzeća Oprema Pit Ludbreg je isto u sustavu INGRA- DET
- Naši radnici su svjesni situacije, obavili smo razgovore sa svima koji kod nas rade, znaju sve mjere. Moram naglasiti i da su naši radnici većinom smješteni u Frankfurtu koji nije toliko zahvaćen, a i rade samostalno, dakle bez integriranja s njemačkim radnicima i posao se odvija normalno. Apeliramo na radnike, dali smo im preporuke i mjere opreza, ali još nismo uveli neke posebne mjere. Ipak, na stalnom smo oprezu i u kontaktu sa našim partnerima u Njemačkoj tako da je sve u pripremi. Nijedan od radnika ne pokazuje simptome, većinom se radi o populaciji do 50 godina koja nije rizična, a i svi radnici su morali proći liječničke preglede prije odlaska tako da se radi o zdravim ljudima - kaže Hajsok.
