Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Blagdan Velike Gospe, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo tradicionalno se obilježava u Biškupcu, a euharistijska slavlja bit će u 9, 11 i 19 sati.
Središnje misno slavlje na otvorenom u 11 sati predvodit će preč. Stjepan Najman, župnik župe svetog Nikole biskupa u Varaždinu, a svetu misu zahvalnicu u 19 sati preč. Ivica Cujzek, župnik župe svetih Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, te predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja i ministranata Varaždinske biskupije. Tijekom svih svetih misa bit će prilika za svetu ispovijed.
Za ovu proslavu župa se pripremala trodnevnicom od petka do nedjelje, odnosno od 12. do 14. kolovoza.
