DAN MIMOZA I DAN CRVENIH HALJINA Zajedno protiv raka vrata maternice i moždanog udara kod žena Foto: Krešimir Đurić

DAN MIMOZA I DAN CRVENIH HALJINA Zajedno protiv raka vrata maternice i moždanog udara kod žena

| 3.2.2025. u 08:14h | Objavljeno u Aktualno

Savjet za zdravlje Varaždinske županije i Opća bolnica Varaždin 7. veljače organiziraju veliku zajedničku javnozdravstvenu akciju

Nacionalni dan borbe protiv raka maternice - Dan mimoza obilježava se krajem siječnja, dok je početak veljače rezerviran za Dan crvenih haljina - Nacionalni dan borbe protiv moždanog udara kod žena.

Savjet za zdravlje Varaždinske županije i Opća bolnica Varaždin stoga će 7. veljače u hotelu Turist organizirati veliku zajedničku javnozdravstvenu akciju, a tim smo povodom razgovarali s dr. Ivanom Risek, pročelnicom Službe za ginekologiju i opstetriciju OB Varaždin, te doc.prim.dr.sc. Spomenkom Kiđemet-Piskač, voditeljicom Odjela za neurologiju OB Varaždin te predsjednicom županijskog Savjeta za zdravlje.

Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. Ako se ove promjene na vrijeme ne otkriju i liječe, šire se na okolne organe (rodnica, mokraćni mjehur, crijevo) te limfom i krvlju na udaljene organe (jetra, pluća, kosti). Kako napominje dr. Risek, petogodišnje preživljenje za osobe oboljele od raka vrata maternice je 67% (91% za početni stadij te 19% za uznapredovali stadij).

Javlja se u mlađoj dobi

- U Hrvatskoj od raka vrata maternice godišnje obolijeva oko 300 žena, a oko 120 ih umire od posljedica ove bolesti. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak HZJZ-a, u Hrvatskoj je od raka vrata maternice 2021. oboljelo 268 žena od kojih je trećina bila mlađa od 50 godina, dok je prema podacima baze uzroka smrti, 2023. 121 žena umrla od raka vrata maternice, od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. Dakle, ova zloćudna bolest se javlja u nešto mlađoj životnoj dobi, najčešće 40-64 godine, te je prema pojavnosti treće sijelo raka u žena u dobi od 30-39 godina, iza raka dojke i raka štitnjače, te drugo sijelo raka u žena u dobi od 40-49 godina - ukazala je dr. Risek, dodavši da se posljednjih 10 godina bilježi trend pada stope incidencije raka vrata maternice, dok je mortalitet stabilan.

- No, rak vrata maternice je još uvijek na visokom četvrtom mjestu po učestalosti i smrtnosti kod žena diljem svijeta. U Službi za ginekologiju i opstetriciju OB Varaždin u proteklih nekoliko godina dijagnosticirali smo godišnje 10-13 invazivnih karcinoma vrata maternice, a 3-5 žena je godišnje umiralo od posljedica ove bolesti. Međutim, i naša županija slijedi trend smanjivanja broja oboljelih te smo 2024. dijagnosticirali 8 karcinoma vrata maternice u žena u dobi od 46-72 godine, a u prošloj godini, prema našim podacima, ni jedna žena nije umrla od raka vrata maternice - kazala je dr. Risek.

ivana_risek_vv_arhiva.jpg

Specifičnost raka vrata maternice je u tome što se točno zna uzrok te kako prevenirati i otkriti rak u ranoj fazi.

HPV glavni uzrok

- Naime, uzrok je u 99,97% slučajeva dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV), a čimbenici koji su povezani s takvom infekcijom te razvojem maligne bolesti su pušenje cigareta, pretilost, dugotrajna upotreba oralne hormonske kontracepcije, visok paritet te koinfekcija herpes simplex virusom tipa 2 ili HIV-om - pojasnila je.

Primarna prevencija infekcije HPV-om obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera i sl.) i cijepljenje, a sekundarna prevencija obuhvaća organizirani probir, odnosno redovite ginekološke preglede s Papa testom i HPV testom.

Dan_mimoza_25012025__1_.JPG

- U Hrvatskoj se cijepljenje provodi 9-valentnim cjepivom (Gardasil) koje sprečava oko 90% raka vrata maternice, 70-80% premalignih promjena te oko 90% anogenitalnih bradavica, a smanjuje i učestalost abnormalnog rasta tkiva stidnice, rodnice i anusa te penisa kod muškaraca. Cijepljenje se preporučuje provesti prije izlaganja infekciji, dakle prije započinjanja spolne aktivnosti, ali se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. Cijepljenje je besplatno i preporučuje se za djevojčice i dječake od 5.-8. razreda osnovne škole, a omogućeno je i na individualni zahtjev za sve u dobi od 9-25 godina, ovisno o raspoloživosti cjepiva - ističe dr. Risek.

U Hrvatskoj je u školskoj godini 2022./2023. najmanje jednom dozom cjepiva protiv HPV-a cijepljeno 51% djevojčica i 34% dječaka do 15. godine, dok je od 2016.-2024. porast cijepljenja kod djevojčica bio 5 puta, a kod dječaka čak 10 puta.

Ne zanemarite preglede!

- Najbolji odaziv je u Krapinsko-zagorskoj županiji, čak 70%, a potom u Varaždinskoj županiji gdje je u školskoj godini 2023./2024. procijepljeno 65% svih učenika 8. razreda te 70% svih djevojčica. Međutim, te brojke još nisu dostigle preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a to je procijepljenost 90% djevojčica do 15. godine. Stoga je izuzetno važna edukacija mladih, ali i roditelja, na čemu naša Djelatnost za školsku medicinu neumorno radi već duži niz godina individualnim savjetovanjem tijekom sistematskih pregleda - istaknula je.

Iako cjepivo sprečava gotovo 90% dugotrajnih infekcija HPV-om, ono ipak u potpunost ne uklanja rizik od zaraze i nastanka raka, stoga su potrebni redoviti ginekološki pregledi s Papa testom i HPV testom.

- U Hrvatskoj je 78% žena u dobi od 25-64 godine obavilo Papa test u zadnje 3 godine. Budući da je izlječivost raka vrata maternice u ranoj fazi gotovo 100%, važnu ulogu ima i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, u sklopu kojeg su žene u dobi od 25-64 godine organizirano pozivane na ginekološki pregled s Papa testom. Program se provodio od 2012. do 2016., kada je privremeno zaustavljen zbog reorganizacije, a ponovno je pokrenut 2023. kao pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji među ženama u dobi od 20-64 godine. Kao primarni test probira se koristi Papa test za žene u dobi od 20-29 godina te Papa test i HPV test za žene u dobi od 30-64 godine. Pilot projekt traje do travnja 2025., nakon čega će se primijeniti na čitavu Hrvatsku - naglasila je dr. Risek.

Žene i moždani udar

Što se tiče moždanog udara, dr. Kiđemet-Piskač ističe da je riječ o jednom od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi.

- Na žalost, ista je situacija i u Hrvatskoj u kojoj prema epidemiološkim podacima moždani udar (MU) doživi oko 15.000 ljudi godišnje. Podaci za Europu govore da je 8% svih smrtnih slučajeva posljedica moždanog udara. Prema epidemiološkim podacima za Hrvatsku, 2023. godine je od posljedica MU umrlo 3.255 osoba, odnosno 6,3% svih umrlih. Od toga je 1.433 umrlih muškarca (5,6% svih umrlih muškaraca) i 1.822 umrlih žena (7,1% svih umrlih žena). Još uvijek vlada mišljenje da se MU javlja kod osoba starijih od 65 godina, no 10–15 % oboljelih od MU su osobe mlađe životne dobi (18–50 godina). Ako uzmemo broj od 15.000 moždanih udara u Hrvatskoj godišnje, broj od 1.000-1.500 MU kod mlađe odrasle populacije nikako nije zanemariv. Osim toga, trećina osoba koje dožive MU kao posljedicu imaju invaliditet u vidu neuroloških, socijalnih, psihičkih i fizičkih oštećenja, zbog čega postaju ovisni o tuđoj pomoći. Slični podaci su i u našoj županiji. Na Odjelu neurologije 2023. i 2024. hospitalizirano je između 900 i 1.000 bolesnika, pri čemu je zabilježen veći postotak žena (65%), a od ukupne smrtnosti prosječno 25%, veći je postotak umrlih žena i to posebno u dobnim skupinama od 46-65 godina - naglasila je.

spomenka_kidjemet_piskac_vv_arhiva.jpg

- Kod žena, kao i kod muškaraca, bolesti tipa hipertenzije, šećerne bolesti, patološkog sastava masnoća u krvi i aritmije dovode do moždanog udara, no one imaju i dodatne čimbenike koji posebno pogađaju mlađe dobne skupine. To su migrena (udružena s pušenjem), hormonalna terapija, prirođene promjene krvnih žila koje dovode do slabosti stijenke, trudnoća, razdoblje neposredno nakon trudnoće. Žene imaju povećan rizik od razvoja moždanog udara uslijed hormonalnog utjecaja na rizike u generativnoj dobi, ali i u menopauzalnom razdoblju kad izostane protektivni utjecaj endogenog estrogena koji pozitivno djeluje na stijenku krvnih žila. Također, utvrđeno je da se sklonost moždanom udaru nasljeđuje putem majčinih gena - napominje dr. Kiđemet-Piskač.

Dan crvenih haljina i Dan mimoza - spoj edukacije i mode

Upravo zato što je moždani udar nešto češći u žena, svakog prvog petka u veljači obilježava se Dan crvenih haljina, kampanja koja se iz SAD-a proširila diljem svijeta.

- Haljina je univerzalna slika žena, a crvena je boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Želimo potaknuti žene da brinu o svom zdravlju, posebno zdravlju mozga, srca i krvnih žila. Većinu tih bolesti moguće je spriječiti zdravim životnim navikama. Važno je naučiti kako prepoznati simptome moždanog udara, kao i da je moždani udar hitno stanje kao i srčani udar pa su i mogućnosti liječenja puno veće u najranijim fazama - ističe dr. Kiđemet-Piskač.

- Uz podršku Varaždinske županije, ove godine odlučili smo zajedno obilježiti Dan crvenih haljina i Dan mimoza. Želja nam je da predavanjima obuhvatimo što veći broj žena. Zbog toga i ove godine spajamo edukaciju i modu. Akcija će se održati u Hotelu Turist 7. veljače u 18 sati, uz predavanja stručnjaka. Žene koje su oboljele od moždanog udara i raka vrata maternice prenijet će svoja iskustva, a modne kreatorice Ana Kraš i Snježana Radev izradile su haljine za modnu reviju koju će i ove godine nositi liječnice i medicinske sestre OB Varaždin, kao i studentice Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever, uz nakit obrta Mašlek, dok će se za frizure pobrinuti učenici frizerskog smjera, pod vodstvom svojih mentora. Akciju i ove godine podržavaju glazbene umjetnice Sofija Cingula i Ivana Godec Vinceković - naglasila je dr. Kiđemet-Piskač.

dan_crvenih_haljina_2022_vv_arhiva.jpg