U Gradskoj vijećnici danas je održana sjednica Odbora za financije i proračun Grada Varaždina na kojoj su se mogli čuti detalji planiranog zaduživanja Grada izdavanjem municipalnih obveznica.
Kao što je pojasnio predsjednik Odbora Mario Lešina jučerašnje usvajanje Proračuna Grada Varaždina, koje daje mogućnost izdavanja obveznica, tek je prvi korak u zaduživanju Grada.
Iako se već jučer dobar dio rasprave gradskih vijećnika sveo na obveznice, odluku o zaduživanju, te o projektima za koje će se točno Grad zadužiti, gradski će vijećnici imati priliku izglasati vjerojatno na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća u siječnju. Nakon toga slijedi odobrenje banke koja će biti pokrovitelj izdavanja obveznica, a prema informaciji koja se mogla čuti, najpovoljnije uvjete Gradu dao je PBZ. Nakon toga Grad treba dobiti suglasnost Ministarstva financija te potom odluka o emisiji obveznica ponovno ide na glasanje Gradskog vijeća, tako da bi cijela procedura mogla potrajati do ljeta i tek bi tada obveznice mogle biti izdane, ukoliko Gradsko vijeće donese takvu odluku.
Među članovima gradskog Odbora za financije i proračun je i nestranački gradski vijećnik Vjeran Strahonja koji je odmah na početku napustio sjednicu.
Na sjednicu su pozvali i profesora Ekonomskog fakulteta Marijana Cingulu, ujedno i bivšeg gradskog vijećnika, koji je iznio svoje mišljenje o izdavanju obveznica.
- Obveznice su dužnički vrijednosni papir, izdavanje obveznica slično je zaduživanu putem kredita, ali ako uzimate kredit, to nitko ne mora znati, dok u slučaju izdavanja obveznica, uz to ide ide prospekt i čitava je javnost o tome obaviještena, definirani su uvjeti vraćanja, garantiran je prinos tj. dividenta i po tome investicijska javnost prepoznaje takve papire kao pouzdano ulaganje. Investitor ulaže u vrijednosne papire umjesto da drži novac u banci. Emisija obveznica je doprinos razvoju tržišta kapitala. To je za Grad Varaždin najjeftiniji kapital jer je očekivani prinos relativno nizak s kamatom od 1 do 1,5% - pojasnio je Cingula ujedno govoreći i o mogućim rizicima zaduživanja.
- Ono što je sporno članovima Gradskog vijeća to je uvijek sporno u politici i neka članovi Gradskog vijeća lijepo preuzmu odgovornost za to kako će se taj novac potrošiti i da nadziru na koji se način ulaže u ono što je potrebno gradu. Ako se problemi mogu riješiti bez izdavanja obveznica, po nekim drugim prihodima, onda neka se to učini. Ako toga nema onda je najjeftinije ovako, a potreba kontrole ulaganja je jednako potrebna u ovom slučaju kao i u svim slučajevima do sada, kad je izostala, i kao što će trebati u svim budućim ulaganjima, to je odgovornost političara, a ne stručnjaka. Ovo nije samo zaduživanjem budućih generacija nego i riješavanje problema. Imam povjerenje u ovo Gradsko vijeće i sve što je predloženo kao projekti su potrebni gradu. Također, ako grad ulaže novac iz emisije obveznica, to ne znači da se projekti ne mogu dodatno financirati sredstvima EU-a. A rizici? Rizik je da netko potroši novac nenamjenski ili da se preskupo plati nešto, a to je pitanje pregovaranja. Ako postoje sudske odluke, po njima se treba postupati - kaže Cingula.
Prema sadašnjim planovima sredstva dobivena zaduživanjem uložit će se u sanaciju bala u Brezju, rješavanje statusa ulice u Ulici Vilka Novaka i nastavak POS-izgradnje, riješavanje manjih komunalnih projekata i postavljanje optike u cijelome gradu.
- Ima različitih modela vraćanja sredstava. Iznos se planira vratiti nakon pete godine i to obročno 20 posto svake godine, tako da bi se nakon deset godina sve vratilo. Međutim, najveći dio bi se vratio razduživanjem tj. prodajom zemljišta u gospodarskoj zoni Brezje i prodajom POS-stanova u naselju Vilka Novaka. Kada maknemo bale u Brezju ostaje 80.000 kvadrata zemljišta. Ako se kvadrat proda po 100 kuna to je 80 milijuna kuna i time bi se pokrile obveznice. Na isti način bi se dio sredstava razdužio izgradnjom i prodajom POS-stanova u Vilka Novaka. Na taj bi se način oko 140 milijuna kuna pokrilo razduživanjem - pojasnio je Lešina.
U radu Odbora sudjelovao je i SDP-ov vijećnik Neven Bosilj kojeg je najviše zanimalo hoće li Grad izdavanjem obveznica postati prezadužen. Pitao je hoće li godišnji iznosi, koje Grad mora vraćati po osnovi dosadašnjih kredita i drugih oblika zaduživanja, uz novo zaduživanje emisijom obveznica, premašiti zakonski limit od 20 posto godišnjih prihoda.
Lešina je pojasnio da će se veći dio obveznica razdužiti prodajom zemljišta u Brezju i POS-stanova, dok je gradonačelnik Čehok napomenuo da je Grad financijski još jači, a jedan od osigurača je i gradski udio u Termoplinu.
Spomenula se i mogućnost da o zaduživanju odlučuju građani putem referenduma. Gradonačelnik je napomenuo da smatra kako bi bilo dobro da građani odlučuju izravno ukoliko je riječ o većim iznosima zaduživanja, po uzoru na Švicarsku, ali da bi to onda trebalo zakonski regulirati. Ujedno napominje da bi to usporavalo donošenje odluka, dok je Cingula dodao da bi o tim stvarima odgovornost trebalo preuzeti Gradsko vijeće.
S obzirom da se emisija obveznica, ukoliko se izglasa, može očekivati tek na ljeto, na sjednici je spomenuto da za početak radova na 2. i 5. osnovnoj školi postoji i mogućnost podizanja HBOR-ovog kredita u iznosu od 14 milijuna kuna.
Također se postavilo pitanje što je s drugim sudskim postupcima koji "vise" nad Gradom, a riječ je o drugom sporu koji se vodi između Grada i tvrtke T&H Invest oko zemljišta u Vilka Novaka.
Čehok je napomenuo da se oko tog postupka vode intenzivni pregovori te da postoji mogućnost da se vrati avans, raskine ugovor za zemljište na Banfici i da se za taj iznos manje plati glavnica.
