Cijena goriva trebale bi pasti, nakon što je naglo počela padati cijena nafte, ali je pitanje kada će naši vozači to osjetiti i hoće li uopće zbog regulacije cijena goriva na rok od dva tjedna, neovisno o okolnostima.
U ponedjeljak je Vlada usvojila uredbe kojima nastavlja iduća dva tjedna provoditi mjere s ciljem ublažavanja rasta cijena goriva. Cijena benzina od utorka je veća za 0,04 EUR/l te iznosi 1,66 EUR/l, dok je cijena dizelskog goriva povećana za 0,12 EUR/l te iznosi 1,85 EUR/l.
Do povećanja cijena goriva došlo je prema ustaljenoj praksi, odnosno telefonskoj sjednici, svega dan prije nego što je isticao ultimatum koji je američki predsjednik Donald Trump dao Iranu za deblokadu Hormuškog tjesnaca ili će ‘noćas nestati cijela jedna civilizacija’.
Nakon ovakve, zastrašujuće izjave je cijena nafte, razumljivo, skočila te u ponedjeljak došla na 114 dolara po barelu, što je gotovo kao na vrhuncu korona krize ili one nekretninske 2008. godine.
Međutim, što zbog vjerojatnog pritiska zemalja zaljeva na SAD, što Kine na Iran, Trump je noćas odgodio napad na iransku infrastrukturu te je dogovoreno dvotjedno primirje između SAD-a i Irana, što obje države predstavljaju kao vlastitu pobjedu.
Uz primirje, Iran je najavio otvaranje za sve tankere Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi oko petina nafte u svijetu, tako da je barel pao na 95 dolara ili za skoro 20 dolara, a izgledno je da će i više.
Slijedom toga, očekivalo bi se da će i cijena goriva u nas pasti na oko šestinu. Međutim, to se neće dogoditi bez odgovarajućih odluka veletrgovaca i Vlade, koji su baš na dan isticanja ultimatuma povećali cijene, i to na rok od dva tjedna tijekom kojeg će - kako se sada vidi - bez osnova ostvarivati dodatnu zaradu, ako se ništa ne promijeni. A ako se ne uspje očuvati kakav takav mir na Bliskom istoku i nakon dva tjedna, onda će cijena nafte nesmnjivo opet porasti...
