- Ovdje su ministrica Divjak, župan i saborski zastupnik, i vjerujem da oni imaju snage i utjecaja pomoći našoj, ali i drugim općinama. Većinu projekata realizirali smo uz sufinanciranja ministarstava, fondova, agencija i slično. No nije sve baš bajno kako izgleda - upozorio je načelnik općine Sveti Ilija Marin Bosilj na neke od problema na koje općine u Varaždinskoj županiji nailaze u svakodnevnom funkcioniranju.
Prilikom proslave Dana općine Sveti Ilija ukazao je na, kako je naglasio, jedan od glavnih razloga nedovoljnog razvoja općina.
- 2013. godine Ministarstvo regionalnog razvoja pod vodstvom Branka Grčića razvrstalo je jedinice lokalne samouprave po indeksu razvijenosti, gdje je općina Sveti Ilija svrstana u 3. skupinu razvijenost. U istoj skupini s nama su i općine Dubrovačko Primorje, Dugi Rat, Kalinovac, Komiža, Kaštela, Grad Korčula, Lumbarda, Omiš, Pakoštane, Pirovac, Starigrad, Tribunj, Vela Luka... U toj indeksaciji općina Sveti Ilija je imala izvorni prihod po glavi stanovnika od 879 kuna. Prosjek Hrvatske je 2.969 kuna, a neke od općina koje sam naveo imaju i po šest, sedam tisuća kuna. S tim prihodom naša općina ne bi imala izvorni prihod od četiri milijuna, nego 30 milijuna kuna - ukazao je Bosilj.
"Bolesno centralizirana država"
Napomenuo je kako se kod indeksacije u obzir uzimao broj zaposlenih, obrazovanje... što nije relevantan pokazatelj razvijenosti ako zaposleni imaju male prihode.
- Vjerujem da će se to primijeniti, jer to je ključno za razvoj ne samo naše općine, nego i cijele države, kako bi se sve općine ravnomjerno razvijale. Također je jako bitno da naša država prestane biti, usudio bih se reći, bolesno centralizirana. Većina sredstava odlazi u glavni grad koji može u 100-postotnom iznosu sufinancirati dječje vrtiće, a drugi ne mogu ni u puno manjem postotku. Mi smo naše projekte uspjeli realizirati samo zahvaljujući velikom trudu, štedljivosti i velikom zalaganju. Vjerujem da će ova Vlada uspjeti riješiti ovaj problem i barem malo nas izjednačiti s nekakvim prosjekom - poručio je Bosilj.
Dodao je kako općinama problem predstavljaju i "besmisleni natječaji".
- Jedan takav je aktualan natječaj za izgradnju komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama. Na raspolaganju su 72 milijuna kuna, a minimalni iznos koji jedna zona može dobiti je 6 milijuna kuna, što teoretski znači da bi samo 12 zona u Hrvatskoj moglo dobiti sredstva. Isti je slučaj s mjerom 7.4. za dječje vrtiće, gdje će sredstva dobiti oko 50-60 projekata, a ukupno je prijavljeno više od 600 projekata. Sve se svodi samo na puno beskorisne administracije. Vjerujem da će se to ispraviti, apeliram na župana, ministricu i saborskog zastupnika da pokrenu te inicijative i vode brigu o općinama i gradovima - pozvao je načelnik općine Sv. Ilija.
Osvrnuo se i na kapitalni projekt koji se provodi na području ove općine, a riječ je o katastarskoj izmjeri.
Tko je kriv za zastoj u katastarskoj izmjeri?
- Krenuli smo 2013. godine s omjerom financiranja 40 posto Državna geodetska uprava, 60 posto Općina Sveti Ilija. Predviđeni završetak je bio 2015. godine, što je izvođač radova, Zavod za fotogrametriju, i ispunio. Slijedila je obveza gruntovnice i katastra za postupak javnog izlaganja, no oni na naše upite odgovaraju da nemaju dovoljan kapacitet ljudi. Mi smo zajedno s državom uložili 6 milijuna kuna u taj projekt, a oni nemaju nekoliko desetaka ili 100-200 tisuća kuna da se to završi? Problem je što u Hrvatskoj ima 60-ak takvih općina, no oni i dalje raspisuju natječaje za nove izmjere, što je apsurdno - istaknuo je Bosilj, dodavši da je i ministrima i premijeru uputio zamolbu da pronađu model kojim bi se osigurala sredstva za javno izlaganje i da se postupak ubrza ili da se promijeni zakon.
Što se tiče izgradnje škole u Sv. Iliji, napomenuo je da je to gorući problem te da vjeruje kako će se u narednih godinu, godinu i pola dana taj projekt i pokrenuti.
Kreće li konačno izgradnja škola?
- Zahvaljujem županu Čačiću što se odazvao pozivu na proslavu Dana općine, jer proteklih osam godina prethodni župan nijednom nije došao, a nijednom me nije pozvao na sastanak o izgradnji škole iako nam je to zajednički problem. Sadašnji župan je već pokrenuo inicijativu da se pokrene izgradnja po modelu JPP-a. Nama je jedini cilj da izgradimo školu i krenemo s jednosmjenskom nastavom, a vjerujem da će naša Općina, Županija, općina Beretinec čiji učenici također polaze ovu školu i država pronaći model financiranja te da ćemo taj projekt i realizirati - rekao je Bosilj, istaknuvši da su takvi projekti važni kako bi ljudi ostali živjeti na selu te da se ne iseljavaju u gradove ili ekonomski razvijenije zemlje Europske unije.
Na to se nadovezao gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, koji je primarnim označio povećanje plaća.
- Veće plaće će spriječiti iseljavanje, a političari moraju skrenuti pažnju na tu temu i omogućiti gospodarstvu da se brže i lakše razvija te u konačnici i isplaćuje te veće plaće - rekao je, među ostalim, Jenkač.
Čačić: Kostanjevac će biti predsjednik Koordinacije načelnika!
- Neovisno o strankama, svi mi ovdje imamo dovoljno razloga psovati i da nam se tlak stalno drži na visokoj razini - osvrnuo se župan Radimir Čačić na navode Bosilja. Istaknuo je nužnost zajedničkog nastupa svih načelnika i gradonačelnika u ostvarivanju svojih ciljeva.
- Čim se svi okupimo u rujnu, predložit ću svog arhineprijatelja Marijana Kostanjevca za predsjednika Koordinacije načelnika i gradonačelnika. Formirat ćemo jedan kolegij da ove teme svi zajedno napišemo i pošaljemo. Priča o kriterijima, o budžetu per capita, je notorna svinjarija još od prvog dana, od 1992. godine. Svim premijerima sam to govorio, ali nikad se ništa nije napravilo - rekao je Čačić, a osvrnuo se i na projekte izgradnje škola.
- Odluka da nam sredstva EU budu podloga za investiranje u javnom sektoru je dobra odluka, iako je "mali" problem što nismo ugovorili alokaciju sredstava za škole pa do 2022. ne možemo napraviti nijednu školu. Za to moraš biti lud. No ni to nema veze sa strankama, sve tri Vlade koje su se izmijenile su bile takve. Milanović je tu glupost ugovorio, Orešković nije ispravljao, Plenković nije počeo o tome misliti, a kad počne, kad napravimo promjene u Operativnom programu, prve prijave su moguće 2020., a prve realizacije 2022. Što ćemo do tada? - prozvao je Čačić državnu vlast za promašaje u pregovorima s EU, ali i neisplatu sredstava za JPP projekte u Varaždinskoj županiji.
"To ne bu tak išlo"
- Od države i dalje ne dobivamo sredstva za JPP. To ne bu tak išlo. Pobrinut ću se za još nekog zastupnika da padne Vlada, ne samo za svog. Toga je dosta. Rekao sam pomoćniku ministrice da je u mojoj prirodi da lakše šamaram nego gladim. Mi živimo u minusu, na kredite, jer Vlada namjerno ne ispunjava svoje obveze - oštar je bio Čačić i pozvao sve gradonačelnike i načelnike na zajednički nastup, bez obzira na stranačke boje.
- Promjenu kriterija indeksacije moramo izboriti u jesenskom zasjedanju Sabora. Ne možemo i ne smijemo biti u kategoriji s Korčulom, jer to je uvreda za zdravu pamet. Ne samo da im je per capita tri puta veći od našeg, pogledajte i dodjele državnog zemljišta, najviše je dobila Istra. Prošle godine 27 rješenja za Istru, nijedno za nas. Izračunajte samo vrijednost državnog zemljišta - rekao je Čačić.
- Mi se moramo postaviti na jedan ozbiljan, odgovoran način prema građanima koji su nam dali povjerenje. Siguran sam da ova zemlja polako sazrijeva, polako izlazi iz stranačkih boja. U tom je smislu i ovaj potez HNS-a nešto što je bazično svinjarija, ali za zemlju je ovog trenutka dobro rješenje. HNS će zbog toga politički dobiti po ušima, ali za zemlju je to dobro rješenje i rekao bih, jedino rješenje. Malo stabilnosti, malo odgovornosti... Na kraju će se ipak brojiti rezultati - zaključio je Čačić.
Saborski zastupnik Anđelko Stričak među ostalim se osvrnuo na Čačićeve kritike.
- Župan Čačić uvijek ima "čvršće" govore, ali moram ga pohvaliti kao predsjednika Reformista koji su uvijek bili korektni u Saboru i podržavali Vladu te vjerujem da će tako i nastaviti - istaknuo je Stričak.
Aglomeracija i ventilatori
Na Bosiljevu opasku kako vjeruje da će Aglomeracija Varaždin ipak krenuti 2017. godine, Čačić je rekao:
- Dogovor je, a to zna i Stričak koji je prisustvovao dogovorima, da preuzmem ili predsjedavanje Vijećem Hrvatskih voda ili poziciju zamjenika predsjednika Vijeća. Meni nije do te pozicije, ali imam želju da budem u vodstvu jer je to za nas važno, za dvije trećine ove županije. To su zadaci koji su meni izazov, a siguran sam i vama, i zato vas molim da nađemo platformu za zajednički nastup - kazao je Čačić, koji je nasmijao okupljene pozvavši župnika župe Sv. Ilije Izidora Fereka da ga posjeti, a sve zbog vrućine u Pastoralnom centru u kojem je održana svečana sjednica.
- Od prvog spomena župe Sv. Ilije prošlo je 770 godina. Imate svoje korjene, imate svoje prednosti, no ovdje nemate ventilatore. Nek me župnik posjeti, osobno ću mu donirati ventilatore iz fonda koji sam formirao odricanjem od plaće, pa imam pravo dati novce za ventilatore - rekao je Čačić.
Govoreći o izgradnji škole u Svetom Iliji, ministrica Blaženka Divjak je među ostalim naglasila kako obrazovanje nije samo škola ili ono što čitamo u knjigama, već da je obrazovanje i ono što nosimo od kuće i ono što dobivamo putem javnih medija.
- Stoga pozivam župana i načelnika i sve one koji mogu pomoći ne samo da izgradimo školu u Svetom Iliji, nego da izgradimo drugi pristup obrazovanju te da postignemo konsenzus oko toga čemu obrazovanje zapravo služi. Obrazovanje mora biti takvo da naša djeca i unuci zaista dobe kompentencije koje su važne za 21. stoljeće, a to su i zajednički rad i suradnja te djelovanje prema zajedničkom cilju - kazala je Divjak.
