- Žao mi je što neki još uvijek nisu dobili stanove, koje su davno platili, ali njihovi apeli idu na pogrešnu adresu jer nisam osobno dobivao i uzimao ni lipe, već poduzeće čija se imovina danas nekima prodaje za male novce, umjesto da je poslužila za namirenje vjerovnika - veli Eduard Brumen, suvlasnik i dugogodišnji direktor Stanoinga, kojeg p(r)ozivaju kupci, koji su još prije desetak godina platili stanove, ali ih nisu dobili jer je, nekada najveći investitor u stanogradnji na sjeveru Hrvatske, zapao u probleme, kojima se ni danas ne vidi kraj.
Stanoing je godinama gradio stanove uglavnom po istom modelu. Osim avansima kupaca i vlastitim sredstvima, stambene zgrade je gradio kreditima banaka, koje su u zalog uzimale zemljišta, odnosno stanove na njima, a terete bi s njih se skidao kada bi kupac u cijelosti platio stan i time bi se vraćao kredit banci, a dio koristio za poslovanje.
- Uzimali smo kredite u visini od 20 do 30 posto vrijednosti projekta. Problem je nastao kad nas je prestala pratiti Hypo Alpe Adria banka, koja je bila naša glavna banka. Zbog teškoća u koje je zapala, dobila je prinudnu upravu, koja je prestala financirati stanogradnju. Bio je to početak propasti te banke, a za nas veliki šok i izazov kako dalje, prisjeća se Brumen.
Budući da su preko noći propali svi dogovori s bankom koja se povukla iz stanogradnje, to se posebno osjetilo na projektima koji su bili u tijeku, kao što je izgradnja Varaždinskog trgovačkog centra (VTC), najviše i najveće zgrade u Varaždinu. No, brzi povrat kredita, kako naglašava, Hypo banka nije tražila samo za VTC - čija je izgradnja ne njihovom krivnjom jako kasnila - već i kod drugih projekata...
Više o ovoj temi možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti...
