Smanjiti prirez ili povećati plaće tetama u vrtićima i vatrogascima? Dileme za mene nema, poručuje varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, osvrćući se na prijedlog gradskog vijećnika Hrvoja Petrića, koji se zalaže za daljnje smanjivanje prireza u Varaždinu sa 7,5 na 5 posto, i to već od iduće godine.
- Imamo jednu deplasiranu inicijativu prema kojoj je, u ovakvim uvjetima povećanja troškova i energenata i plaća zaposlenih pa i u javnom sektoru, potrebno ići u dalje snižavanje prireza u Varaždinu. Pri tom zagovaratelj takve ideje ne govori kome bismo to, u ovim uvjetima inflacije i sveopćih poskupljenja, trebali smanjiti plaće, isključiti grijanje ili ugasiti rasvjetu. Zagovaratelju takve ideje čini se da je u opisanim ekonomskim i socijalnim uvjetima, na pameti povećanje primanja onima koji ionako imaju znatno viša primanja od gradskog prosjeka, navodi Bosilj.
Što bi zapravo značilo smanjenje prireza, Bosilj ilustrira s nekoliko brojčanih pokazatelja.
- Svi zaposleni na području Varaždina s korekcijom prireza za 2,5 postotna boda, a koji imaju plaće manje od 20.000 kn tu promjenu realno neće ni osjetiti. Inicijator ove mjere u stvari želi Grad ostaviti bez 6 milijuna kuna u uvjetima kad su samo u trećem tromjesečju 2022. troškovi energenata vrtića, škola, javnih ustanova i javne rasvjete porasli za više od 4 milijuna kuna, a za posljednja tri mjeseca ove godine će se taj trend opterećenja gradskih financija istim tempom nastaviti, navodi Bosilj.
Osim toga, kako dodje, kada krajem ožujka naredne godine završi razdoblje o limitiranju cijena energenata, taj će udar biti i potencijalno veći pa zato zalaganje za korekciju prireza u ovom trenutku drži u najmanju ruku neodgovornim.
-I da, treba reći da je ove godine zbog prethodnog smanjenja prireza grad smanjio prihode za 5,5 milijuna kuna, od kojih se uvjerljivo najveći dio prelio u džepove onih s najvećim plaćama. Zbog inflacije Grad je s javnim ustanovama dogovorio povećanje plaća, najviše u dječjim vrtićima gdje nisu korigirani koeficijenti desetljećima, vatrogascima, HNK, Muzeju, Knižnjici … sveukupno to iznosi dodatnih skoro 7 milijuna kuna godišnje. Pa neka inicijator nove korekcije prireza sada kaže kome bi to on uzeo od plaće: možda odgojiteljicama u vrtićima? Ili, možda vatrogascima, pita Bosilj.
Gradonačelnik se osvrće i na primjere istaknutih gradova.
- Kad se u zalaganju za korekciju prireza uhvatiš dva grada (Koprivnica i Sveta Nedelja) koja nemaju prirez, ali - vidi vraga - nemaju niti recimo HNK, čije godišnje financiranje naš grad košta 14 milijuna kuna, onda je to selektivna logika ili izvrnuta stvarnost. Pa evo inicijatoru nekoliko zanimljivih sličica za popunu njegove „izvrnute logike“. Hrvatski gradovi koji imaju HNK, a uz Varaždin to su samo četiri grada, imaju sljedeće visine prireza: Zagreb 18%, Split 15%, Rijeka 14% i Osijek 13%. Ako za popunu selektivne stvarnosti to nije dovoljno evo dodatnih podataka. Gradovi slične veličine, koji uz to imaju ogromne prihode od turizma poput Pule ili Zadra, imaju prirez 12%, a Dubrovnik, Kaštela i Šibenik imaju prirez 10%. Ako mu ni to nije dovoljno, evo još malo dodatnih primjera: u našem okruženju Ludbreg ima prirez 12%, a Ivanec i Novi Marof 10 %. A naš Varaždin ima prirez 7,5%, ukazuje gradonačelnik.
Prirez, kako pojašnjava, dodatni je porez kojim oni koji zarađuju više i plaćaju više u gradsku blagajnu.
- Iz ovog se dodatnog prihoda financira: djelatnosti predškolskog odgoja u gradskom dječjem vrtiću kao i 10 dječjih vrtića privatnih osnivača i vjerske zajednice s preko 12 milijuna kuna godišnje. Iz tih se sredstava financiraju i sva dodatna sredstva za pomoćnike u nastavi, pomoćnike u vrtićima, sufinanciranja dadilja, 350.000,00 kuna za gerontodomaćice, 3,5 milijuna kuna za stipendije studenata, 5 milijuna kuna za produženi boravak i plaće učiteljicama koje su na trošak grada, božičnice i uskrsnice za umirovljenike, 13 milijuna kuna za financiranje sporta, 6 milijuna kuna za Muzej, 4,5 milijuna kuna za Knjižnicu, besplatni udžbenici, potpore za novorođenu djecu, psiholozi u školama, Centar za usluge u zajednici, Dom za žrtve obiteljskog nasilja, Barokne večeri, Špancirfest i Advent, Zajednica tehničke kulture, umjetničke udruge i.... Mogao bih još nabrajati i nabrajati. I da, neka inicijator glasno kaže: da ovom inicijativom osim odgojiteljicama i vatrogascima, želim uzeti i studentima, pomoćnicima u nastavi i vrtićima, učiteljicama iz produženog boravka, umirovljenicima od božićnice i uskrsnice, sportašima, žrtvama nasilja..., nabraja Bosilj.
Izvorni prihodi Grada Varaždina iznose oko 265 milijuna kuna, od kojih su 177 milijuna kuna porezni prihodi, a preostala trećina prihoda su komunalna naknada, komunalni doprinos i prodaja nefinancijske imovine.
- Nismo mijenjali visinu komunalne naknade i komunalnog doprinosa, a jedini porast prihoda proračuna (ali manjem od rasta inflacije i troškova grada) su prihodi od poreza na dohodak iz kojeg se financiraju plaće i svi nadstandardi u gradu Varaždinu. Pojednostavljeno, građevinski radovi se financiraju iz komunalne naknade i komunalnog doprinosa koji će u 2023. ostati bez povećanja u proračunu dok su cijene radova porasle preko 50%. To znači da će se moći izgraditi odnosno obnoviti 50% manje nego u ovoj godini, naglašava.
Na kraju, daje i završu ocjenu prijedloga vijećnika.
- Što pokazuje ova inicijativa o korekciji prireza za dodatnih 2,5 postotna boda? Kratkovidnost i socijalnu neosjetljivost čime se „Budimo Petrić“ razotkrio kao zagovornik bogatijih, onih s daleko najvećim primanjima (Grunfovski rečeno Budimo Petrić se zalaže za sljedeću maksimu: uzmimo od siromašnih da bi bogati bolje živjeli). Nema tu nikakve zelene ljevice, već je više riječ o nekakvom drugom zelenilu. Prirez zasigurno nije razlog zašto netko dolazi živjeti u Varaždin. Naš je grad privlačan zbog svih svojih sadržaja (društvenih, obrazovnih, gospodarskih, razvojnih), socijalnog standarda i kulture. Da, po tome je Varaždin najbolji grad za život u Hrvatskoj. I to će i dalje biti, bez obzira na razne Grunfove, zaključuje Bosilj.
