Zadnji dan studenog održava se sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina na čijem je dnevnom redu najvažnija točka proračun za sljedeću godinu. Osim redovnog financiranja, proračun za 2023. godinu nosi dodatnu težinu jer uključuje zaduživanje Grada kojim bi se trebale riješiti bale u Brezju, dugogodišnji ne samo ekološki, nego i politički, ali i gospodarski problem Varaždina koji opterećuje grad više od 15 godina. Koliko je zadovoljan rezultatom natječaja za zbrinjavanje bala? Ima li dovoljnu podršku gradskih vijećnika za usvajanje proračuna i pod kojim bi se uvjetima Grad mogao zadužiti za rješavanje bala, ukoliko se izglasa odluka o zaduženju, neka su od pitanja na koja nam je odgovorio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj.
Na natječaj za zbrinjavanje bala u Brezju stigla je jedna ponuda. Koliko ste zadovoljni odazivom i, po Vašem mišljenju, zašto nije stiglo više ponuda?
Zaprimljena je jedna ponuda Zajednice ponuditelja: CE-ZA-R d.o.o., HIS d.o.o., a cijena ponude iznosi 216,7 milijuna kuna, s PDV-om. Treba pregledati valjanost dokumentacije, a evaluacija traje od 7 do 10 dana. Nadao sam se većem broju ponuda, ali svjestan sam da ovako zahtjevan posao malo tko može odraditi, iako su pokazivali interesa i neki ponuditelji izvan Hrvatske, oni na kraju ipak nisu dostavili svoje ponude. S obzirom na inflaciju i činjenicu da su cijene svega ekstremno porasle, ne iznenađuje što je ponuda veća od procijenjene, o kojoj smo pričali prije inflacije. To je zakon tržišta. Gradska komponenta od tog iznosa je 120 milijuna iz kredita i to je na razini cijene prijašnjih rješenja, jer treba uzeti u obzir upravo inflaciju i porast svih troškova. Ostalo pokriva država jer Ministarstvo gospodarstva je dalo suglasnost na program sanacije, a Vlada, odnosno Fond, suglasnost za sufinanciranje projekta procijenjene vrijednosti 190 milijuna kuna. Cijena je sada veća i zbog potencijalnog rizika sanacije tla kao opasnog otpada. Nitko sretniji ne bi bio od mene da je taj iznos puno manji, ali svi mi bili bi sretniji da do ovoga nikad nije niti došlo. Vjerujte, nije nimalo zahvalno čistiti tuđe smeće i rješavati dubioze koje je građanima ovog grada netko drugi ostavio za sobom. Ali izabran sam da rješavam nagomilane probleme i korak po korak to i radimo. Možemo kukati nad balama još godinama i politizirati, izmišljati i podmetati, ali to neće maknuti bale niti će više smanjiti cijenu njegovog rješavanja.
Bivši gradonačelnik Ivan Čehok kaže da je njihov prijedlog, u sklopu integralne nagodbe, bio povoljniji od ovog rješenja.
Žalosno je kad čovjek, koji je to smeće ovdje posadio i ostavio da doživi gotovo punoljetnost, pametuje o tome koja bi trebala biti cijena za njegovo rješavanje i kako bi što trebalo napraviti. Da, skupo je. Ali pravo pitanje je, zašto je uopće taj otpad tamo i tko je od samog početka imao interesa i koristi da se tamo gomila?! Sadašnji smo projekt trajnog uklanjanja bala i cijeli hodogram aktivnosti proveli sukladno uputama svih državnih tijela, ministarstva, Fonda, tako da, ako netko smatra da je nešto učinjeno krivo, o tome treba priupitati državna tijela Republike Hrvatske. Hodogram Fonda za zaštitu okoliša iz 2019. je bio ključni dokument kao putokaz prema našem cilju rješavanja bala. Čehok ga je sakrio, a mi smo tim koracima došli do konačnog rješenja. Tu je jasno navedeno da se po Ugovoru iz 2008. o kojem Čehok danas halucinira ne može tražiti nikakvo sufinanciranje niti se po njemu može raditi. Mi smo proveli postupak koji se od nas tražio, dobili sve potrebne dozvole i sufinanciranje od Fonda koje nam je potvrđeno prije nekoliko mjeseci. Mojeg prethodnika niti procedura niti zakon, o čemu svjedoče svi njegovi sudski procesi, nisu previše zanimali. Na njegove projekcije cijena i iznosa za zbrinjavanje bala ne treba trošiti vrijeme za komentiranje. Ono što je meni važno je da se bližimo konačnom rješavanju problema i micanju tog sramotnog brda na ulazu u naš grad, a siguran sam i da je to želja svih naših sugrađana.
Zašto se nije moglo ponuditi više načina rješavanja bala, kao što ste spominjali u predizbornoj kampanji? I što je s opcijom kupovine MBO-a?
Još 2019. godine Fond je tražio da se postupi po njihovom hodogramu od 10 točaka po kojima se jedino može riješiti problem baliranog otpada uz sufinanciranje. Po hodogramu se ne može konzumirati ugovor iz 2008. godine jer je kao takav Fondu apsolutno neprihvatljiv. Mislili smo da ćemo uspjeti ponuditi nekoliko opcija, ali po hodogramu to nije bilo moguće, došli smo do jedinog mogućeg rješenja kojeg smo i ponudili jer nikakvim drugim prijedlozima ne bi dobili sufinanciranje. Kupnjom MBO-a se ne bi stvorili preduvjeti da bale idu na obradu u MBO već bi one ponovno morale ići na javni natječaj, a ako MBO ne bi prošao na tom natječaju već netko drugi, morali bi platiti i zbrinjavanje otpada nekom drugom izvođaču i imali bi trošak kupnje MBO. Koliki bi tek to bio iznos?
U ono je vrijeme koncesija bila 70 milijuna kuna, bez sufinanciranja Fonda, jer za to ne bi dobili sufinanciranje, a sad plaćamo 120 milijuna kuna, a ostalo će pokriti država. Te mogućnosti nije bilo tada kad je izglasana koncesija. U sve proteklo vrijeme, troškovi i inflacija su otišli toliko gore da je ovo i realna cijena. No, za 6 mjeseci ili za godinu dana, ako se opet odgodi rješavanje bala, cijena može biti samo veća. Čehok je, nakon što je prouzrokovao gomilanje 100.000 tona otpada u Brezju i prouzročio najveći ekološki problem u povijesti Varaždina, na to navukao i sudske sporove za koje još uvijek ne znamo niti koliko će koštati Grad. Njegova cijena od 137 eura po toni plus PDV iznosi 128 milijuna, ali toj cijeni se mora dodati još i moguće velike troškove sanacije tla i troškove sudskih sporova, a sad još i inflaciju. To je pava cijena njegovog rješenja, u kojemu ne bi mogli računati nikakvo sufinanciranje od države jer on nije radio na zakonit način da ga osigura...
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti...