Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ponovno je uputila zahtjev Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora da sazove tematsku sjednicu o stanju i nužnoj reformi hitne medicinske službe.
Prvi zahtjev Odboru HUBOL je uputio nakon što je, zajedno s dvanaest stručnih i zdravstvenih organizacija, izradio i javno predstavio cjelovit prijedlog reforme hitne medicine. Odbor je tada odgovorio da će pričekati prijedlog reforme Radne skupine Ministarstva zdravstva.
- Od tada je prošlo pet mjeseci, a kriza hitne medicine nije ublažena, nego se iz dana u dan pojačava novim primjerima iz prakse. Budući da je ministrica zdravstva u medijima izjavila da je prijedlog Ministarstva gotov, HUBOL smatra ključnim da se oba reformska prijedloga — onaj koji je izradila struka i onaj Ministarstva zdravstva — rasprave pred saborskim Odborom - priopćili su iz HUBOL-a.
- Naime, svođenje ključnih pitanja reorganizacije ove službe na e-savjetovanje znači namjerno izbjegavanje stručne rasprave koja bi iznjedrila kvalitetna rješenja. E-savjetovanje je smokvin list svake administracije, a u njemu se redovito i rutinski, bez ikakvih argumenata, odbacuju gotovo svi prijedlozi javnosti. Odbijanje javne rasprave na saborskom Odboru bio bi čin krajnje neodgovornosti prema pacijentima i zdravstvenim djelatnicima - naveli su.
- Posljednji slučaj iz zadarske bolnice, u kojem liječnici upozoravaju da se pacijentima s akutnim moždanim udarom i drugim životno ugrožavajućim stanjima ne odobrava hitni helikopterski transport prema KBC-u Split, pokazuje koliko su posljedice nefunkcionalne organizacije hitne skrbi ozbiljne. Slučaj mladića s Lastova koji je do bolnice putovao satima, slučaj s Visa kada je teško bolestan pacijent iznimno dugo čekao hitan medicinski prijevoz prema Splitu, kao i slučaj s Paga u kojem je pacijent prevezen u neprihvatljivim uvjetima, nisu izolirane epizode. Svi ti slučajevi simptomi su sustava za koji struka već godinama upozorava da ne funkcionira jednako za sve građane - ukazuju iz HUBOL-a.
HUBOL upozorava da problemi hitne medicine nisu ograničeni na jedan slučaj, jednu bolnicu ili jedan oblik prijevoza.
- Hitna medicina već je godinama opterećena kroničnim nedostatkom kadra, neujednačenim organizacijskim modelima, prevelikim priljevom pacijenata u bolničke hitne prijame i nedostatkom dostupnih alternativa za građane. Posljedice su dulja čekanja, iscrpljeni zdravstveni djelatnici i povećan rizik za pacijente - napominju iz udruge.
- Hitna medicinska služba jedan je od temelja zdravstvene sigurnosti građana. Sustav koji ne može pravodobno odgovoriti na akutni moždani udar, politraumu, infarkt ili druga hitna stanja izravan je rizik za živote pacijenata. Zato se reforma hitne medicine ne smije svoditi samo na birokratsko i neučinkovito e-savjetovanje. Riječ je o temi koja se potencijalno tiče zdravlja svakog građanina i zato mora biti javno i uživo raspravljena sa strukom prije upućivanja konačnih prijedloga Ministarstva zdravstva u e-savjetovanje - naglasili su.
HUBOL stoga ponovno poziva Odbor da održi tematsku sjednicu na kojoj bi se predstavila i raspravila oba reformska prijedloga: onaj iz struke i s terena, koji je izradilo dvanaest zdravstvenih organizacija, i onaj Ministarstva zdravstva.
- Javna i stručna rasprava o spašavanju života hrvatskih građana više se ne može odgađati - poručili su iz HUBOL-a.
