"Bez skorih promjena na državnoj razini, racionalizacija primarne zdravstvene zaštite je neizbježna"

Napisao/la: -
Renato Podbojec Renato Podbojec Foto: Krešimir Đurić

Dom zdravlja Varaždinske županije nositelj je primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća obiteljsku/opću medicinu, dentalnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, medicinu rada, patronažnu zdravstvenu zaštitu, palijativnu skrb bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku te specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (usluge radiologije te fizikalne medicine i rehabilitacije) - dakle prvi i najčešći susret građana sa zdravstvenim sustavom.

Ravnatelj Renato Podbojec, koji je dužnost ravnatelja preuzeo u ožujku 2018., osvrnuo se na prvu polovicu svog mandata i aktualno stanje u Domu zdravlja.

Kakvo je stanje u Domu zdravlja?

- Uz dosadašnje djelatnosti, s Varaždinskom županijom i Centrom za socijalnu skrb Ludbreg prijavili smo projekt izgradnje i opremanja zgrade dnevnog boravka za starije osobe u Ludbregu, a razmatramo i mogućnost proširenja djelatnosti ustrojavanjem neurološke ambulante, čime bi se rasteretio neurološki odjel Opće bolnice Varaždin. U djelatnosti obiteljske medicine trenutno imamo 17 ordinacija diljem županije, što je osam ordinacija više u odnosu na zatečeno stanje, a u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite sada imamo 10 ordinacija, tri više nego po preuzimanju mandata.

Nelogičnosti u sustavu

Što smatrate najvećim problemom u protekle dvije godine?

- Organizaciju posebnog dežurstva u djelatnosti opće medicine. Zakon nameće obvezu dežuranja svih liječnika subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 20.00 sati, dakle liječnika zaposlenika Doma zdravlja, ali i liječnika koji obavljaju službu u koncesiji, temeljem ugovora s HZZO-om. Zakon je nametnuo obvezu da Dom zdravlja mora organizirati dežurstvo, a istovremeno nije dao mehanizme za provedbu. Dom zdravlja s privatnim zdravstvenim radnicima zaključuje ugovore o provedbi posebnog dežurstva, a nikog ne možete natjerati da potpiše ugovor ako ne želi. Od 80-ak koncesionara, potpisalo je njih 10-ak. Najveći kamen spoticanja bila je naknada, koja im je bila ponuđena u iznosu za tim (doktor i sestra) za subotu 1.133 kn, za nedjelju 2.818 kn i za blagdan/praznik 3.774 kn, uvećano za putne troškove. Tako se u 2018. godini, kada su bili na rasporedu za dežurstvo, privatni zdravstveni radnici nisu pojavili, a kako građani ne bi ostali uskraćeni za zdravstvenu zaštitu, dežurali su liječnici i sestre Doma zdravlja, iako nije bila njihova obaveza, jer su dežurali i kada je bila njihova obaveza. Ali razlika je ta, što oni nisu mogli odbiti radnu obavezu. I tako 24 puta u godini. HZZO nije reagirao, na ugovorne odnose ne možete utjecati, Županija je prepoznala problem, i kada se upozorilo na poštivanje ugovornih obaveza iz koncesijskog ugovora, sustav se posložio, koji funkcionira i danas.

Funkcioniraju li sada posebna dežurstva?

- Kasnije je to riješeno kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Uz posebno dežurstvo u krugu OB Varaždin, uveli smo i drugi punkt u Ivancu, gdje je i Grad Ivanec financijski pomogao u opremanju punkta nužnom opremom za rad. Dakle, na punktu posebnog dežurstva ne rade isključivo zaposlenici Doma zdravlja, već se izmjenjuju s 80-ak privatnih zdravstvenih radnika.

Kako se to reflektiralo na rad Doma zdravlja?

- Smatram da zdravstveni sustav nije dobro postavljen na državnoj razini. Po sadašnjem zakonskom rješenju, do 25% ordinacija može biti u domovima zdravlja, a sve što je iznad toga, mora biti u tzv. sustavu ordinacija, dakle u rukama privatnih zdravstvenih radnika (ono što se prije zvalo zakup odnosno koncesija). Usporedite to s primjerice policijom ili vatrogascima, i zamislite da je dio policije izdvojen u privatni sektor, kao što je u zdravstvu, u kojem HZZO koji ima istovremeno ulogu i regulatora (donosi određene provedbene propise) i osiguravatelja (s time da iz obveznog osiguranja ima monopol na tržištu), zajedno s Ministarstvom nema ili dovoljne mehanizme ili snage za provedbu kontrola onoga što ne valja i odlučnosti za promjene. Normalno da je u takvim uvjetima rad i poslovanje domova zdravlja otežano i interes liječnika je zasigurno da odlaze u sustav ordinacija, međutim, do 25% će ih ipak morati biti u domu zdravlja.

Što to znači u praksi?

- I domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici većinu svojih prihoda ostvaruju od HZZO-a, i to s osnova hladnog pogona, glavarine i izvršenih dijagnostičko-terapijskih postupaka. HZZO propiše kadrovske normative, primjerice da je u obiteljskoj medicini za jednu ordinaciju minimum 1275 pacijenata, standard 1700, a maksimum 2125, i zatim plaćaju hladni pogon za tu ordinaciju. To uključuje troškove minimalne plaće doktora medicine uvećane za doprinose i plaće medicinske sestre/tehničara sukladno kolektivnim ugovorima uvećane za doprinose, te troškove za energiju i komunalne usluge, zbrinjavanje otpada, održavanje, telefon, internet, čišćenje, knjigovodstvo i slično. Za to vam doznačuju 17.948,33 kn mjesečno, no ako ordinacija ima ispod 1275 pacijenata, što dozvoljavaju, onda isplaćuju 50% iznosa, dakle 8.974,17 kn. I to bi trebalo biti dovoljno za sve troškove? Pa samo za mjesečnu bruto plaću doktora i sestre sa svim doprinosima Dom zdravlja kao poslodavac mora izdvojiti oko 25.000 kuna. A gdje su ostali troškovi?

Može li se u suradnji s općinama i gradovima riješiti taj problem, kakva su ulaganja u ordinacije Doma zdravlja te kakva je kadrovska situacija, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.