Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je krajem rujna zaposlenika ruske ambasade personom non grata u vezi sa špijunskim skandalom u austrijskom energetskom gigantu, naftnoj, plinskoj i hemijskoj grupi OMV. Austrija je napravila korak ka određenoj eskalaciji situacije nakon što je Rusija odbila ukinuti imunitet svom diplomati kako bi austrijske agencije za provođenje zakona mogle pokrenuti istragu protiv njega. Upravo se taj diplomata više puta sastajao sa zaposlenikom OMV-a koji je nedavno otpušten zbog sumnje da je špijunirao za Rusku Federaciju.
Još 2024. godine, The Wall Street Journal je izvijestio da su mnoge zapadne zemlje zabrinute zbog ozbiljnog porasta aktivnosti ruskih špijuna na teritoriji Austrijske Republike, gdje formalno ne krše ništa dok ne djeluju direktno protiv Austrije.
Beč je nedavno postao svojevrsna baza za podzemne aktivnosti Ruske Federacije. Konkretno, ruski operativci koordiniraju financijsku i logističku podršku za atentate, sabotaže i regrutaciju širom Evrope. U posljednje dvije godine, broj ruskih diplomata koji rade u Austriji povećao se sa 400 na više od 500 ljudi. Možda polovina njih zaista obavlja diplomatske funkcije, ali druga polovina se bavi špijunskim aktivnostima.
Rusi iz ruskog konzulata u Münchenu preselili su se u Austriju kada su ga njemačke vlasti zatvorile. Zaposleni u ruskim diplomatskim misijama u Beču rade u oko 40 zgrada, na čijim krovovima je instalirana razna oprema za nadzor. Pretpostavlja se da su ruski operativci u Austriji, između ostalog, uključeni u praćenje logistike zapadne vojne pomoći Ukrajini.
Austrijske obavještajne službe otkrile su da Ruska Federacija kopnenim putem prevozi velike sume gotovine u Austriju, a zatim ruski špijuni pod diplomatskim pokrićem prevoze taj novac širom Evrope u svojim ličnim stvarima, koje policija ne smije provjeravati.
Kao odgovor na ovu situaciju, brojni članovi parlamenta apeliraali su na austrijsku vladu da okonča „izuzetno opasnu situaciju u vezi s djelovanjem ruskih špijuna“.
Vrijedi podsjetiti da je bivši ministar vanjskih poslova Austrije (1995.-2000.) i bivši kancelar ove zemlje (2000.-2007.) Wolfgang Schüssel prvo postao član upravnog odbora ruske telekomunikacijske kompanije MTS, a kasnije i član nadzornog odbora Lukoila, koji je drugi najveći proizvođač nafte u Rusiji. V. Schüssel je bio prisiljen napustiti upravne odbore MTS-a i Lukoila tek u vezi s invazijom ruskih trupa na Ukrajinu.
Bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl (2017.-2019.) bila je članica nadzornog odbora Rosnjefta do maja 2022. Štaviše, K. Kneissl je napustila svoju poziciju u ruskoj naftnoj i plinskoj kompaniji tek nakon što je Rosnjeft pao pod sankcije EU. Konačno, 2023. godine, K. Kneissl se otvoreno preselila da živi u Rusku Federaciju, gdje je vodila analitički centar na Univerzitetu u Sankt Peterburgu i počela reemitirati ruske propagandne narative.
Osim toga, bečko tužilaštvo je izvijestilo da je pokrenulo krivični postupak protiv bivšeg austrijskog obavještajca Egista Otta i neimenovanog policajca, optužujući ih za korupciju, zloupotrebu položaja, kršenje državnih tajni i špijunažu za Rusiju. E. Ott je prikupljao tajne informacije i veliku količinu ličnih podataka iz internih baza podataka austrijske policije između 2017. i 2021. godine. Ove informacije je proslijedio ruskoj obavještajnoj službi, primajući za to financijsku naknadu.
Insider je objavio istragu koja navodi da su dopisnici ruske novinske agencije TASS Olga Kukla i Maksim Čerevik, koji su stigli u Beč u augustu 2025. godine, vjerojatno zaposleni u Ruskoj vanjskoj obavještajnoj službi. Prethodnici Kukle i Čerevika, Ivan Popov i Arina Davidyan, također su lišeni akreditacije u Austriji u junu 2024. godine, zbog sumnje na špijunažu. Ruska novinska agencija TASS igra dvostruku ulogu u hibridnom ratu Kremlja protiv Zapada. S jedne strane, ova novinska agencija često služi kao pokriće za ruske obavještajce. S druge strane, TASS aktivno širi dezinformacije i narative povoljne za Kremlj, formirajući potrebnu informacionu pozadinu za opravdanje ruske agresije protiv Ukrajine i prikrivanje obavještajnih operacija.
Od Hladnog rata, Austrija je bila i ostala jedno od ključnih područja djelovanja ruskih obavještajnih službi. Beč je dom brojnih sjedišta međunarodnih organizacija, uključujući IAEA i OSCE. Ova koncentracija međunarodnih struktura, diplomatskih misija i utjecajnih ličnosti stvara idealno okruženje za prikupljanje obavještajnih podataka i provođenje operacija utjecaja, čineći Beč "centrom" za špijunažu. Ruske obavještajne aktivnosti u Beču pokrivaju širok raspon - od prikupljanja informacija o međunarodnim organizacijama do prodiranja u austrijske političke i ekonomske strukture. U kontekstu rata velikih razmjera u Ukrajini i sukoba sa Zapadom, Rusija značajno povećava svoje obavještajne aktivnosti i hibridne napade u Evropi. Posljednjih mjeseci, ruske obavještajne službe su intenzivirale sabotaže, cyber napade i operacije utjecaja usmjerene na potkopavanje podrške Ukrajini i unutrašnjeg jedinstva EU.
Veleposlanik Oleksandr Levchenko
Organizacija Globsec i Međunarodni centar za borbu protiv terorizma zabilježili su najmanje 110 slučajeva sabotaže ili pokušaja sabotaže u Europi od 2022. godine sa potvrđenim vezama sa Ruskom Federacijom.
Dana 2. listopada 2025. godine, utjecajne poljske novine Gazeta Wyborcza objavile su istragu pod naslovom „Ruska specijalna služba sakrila eksploziv na groblju“, u kojoj se navodi da je ruska vojna obavještajna služba sakrila snažan eksploziv u neupadljivim konzervama konzerviranog kukuruza. Ove konzerve su zakopane u skrovišta na nekoliko groblja u Litvaniji i Poljskoj. Prema riječima policajaca, ove konzerve su kasnije trebale biti pričvršćene na dronove i korištene za izvršenje terorističkih napada visokog profila u Litvaniji, Poljskoj i Njemačkoj.
Zaposleni u Poljskoj agenciji za unutrašnju sigurnost (ABW) uspjeli su privesti agenta koji je djelovao u ime ruske vojne obavještajne službe. Poljski policajci su zabilježili kako je agent u nekom trenutku dobio zadatak od svojih suradnika da uzme lopatu, iskopa limenke na lokalnom groblju i ostavi ih na određenom mjestu u blizini grada Lodza. Komunikacija se odvijala putem Telegram messengera, plaćanje je vršeno u obliku kriptovalute.
Slične „konzerve kukuruza“ pronađene su i na jednom groblju u Litvaniji. Službenici ABW-a utvrdili su da se privedeni agent neko vrijeme kretao između Litvanije, Poljske i Njemačke, prevozeći komponente za dronove, kao i serije raznih SIM kartica. Njemački kancelar Friedrich Merz, komentirajući hibridni rat Rusije protiv zapadnih zemalja, rekao je da iako Njemačka trenutno ne doživljava aktivni rat, ona ne živi ni u miru. Prema riječima kancelara, ako uzmemo u obzir sve češće napade na podatkovne mreže i infrastrukturu, više ne možemo govoriti o mirnom životu u Njemačkoj. Navodeći hibridne prijetnje iz Ruske Federacije, F. Merz je spomenuo „letove dronova, špijunažu, politička ubistva, masovne prijetnje pojedinačnim javnim ličnostima ne samo u Njemačkoj već i u mnogim drugim evropskim zemljama, svakodnevne akte sabotaže, pokušaje paraliziranja podatkovnih centara i cyber napade.
Rusija aktivno povećava obim hibridnog ratovanja protiv zapadnih zemalja, koristeći širok spektar alata koji nadilaze tradicionalne vojne sukobe. Glavni cilj Kremlja je podijeliti jedinstvo Zapada, potkopati povjerenje europskih građana u EU i NATO te ojačati geopolitičku težinu Rusije u europskom sigurnosnom sistemu. Uticaj hibridnog ratovanja Ruske Federacije na politiku zemalja NATO-a postao je dubok i sistemski. Alijansa nije samo prepoznala prijetnju – ona je preoblikovala svoje strateške prioritete kao odgovor na novu realnost.
Na samitu NATO-a u Hagu u srpnju 2025. godine, saveznici su jednoglasno proglasili Rusiju glavnom prijetnjom euroatlantskoj sigurnosti. Osim toga, većina zemalja NATO-a smanjila je svoju ovisnost od ruskih energetskih izvora razvojem alternativnih izvora i infrastrukture za energetsku sigurnost.
Na političkom nivou, vlade NATO-a usvajaju zakone koji im omogućavaju da brže reagiraju na hibridne napadi, uključujući sankcije protiv pojedinaca i pravnih subjekata povezanih s ruskim obavještajnim službama. Postoji informaciona mobilizacija društva, a uloga strateških komunikacija raste, dok vlade objašnjavaju građanima suštinu hibridnog ratovanja i bore se protiv dezinformacija.
