Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a jučer je tijekom zasjedanja Sabora obrazložio amandman vezan uz izmjene i dopune Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.
- Svakako mislim da krajnji korisnici, mislim na građane, ne bi smjeli plaćati nešto što ne dobiju. Naravno to će biti i vaš zadatak i Hrvatskih voda da u te dvije godine pokušate naći adekvatno rješenje – rekao je Batinić te dodao i kako se s amandmanima vezanim uz isti zakon išlo i prema prošlim Vladama. Bitno je kaže, da onaj koji plaća za to, nešto i dobiva, bilo da se radi o lokalnim samoupravama, gospodarstvenicima ili građanima kao krajnjim korisnicima.
Batinić je istaknuo kako je prije svega potrebno napraviti reviziju kako bi se nameti uskladili sa svim zakonima donesenim u sklopu takozvane porezne reforme. Batinić je dodao da, što se tiče naknade za uređenje voda, također ima previše nelogičnosti, te upozorio kako se ne smije dogoditi da se više nameta plaća na istu nekretninu ili pak na neizgrađeno zemljište.
- Naknada za uređenje voda trenutno se plaća na istu nekretninu na koju se sada plaća komunalna naknada, a plaćat će se i porez na nekretnine. Svakako da nisam za dvostruko oporezivanje nekretnine. I kada se uzme u obzir da se naknada za uređenje voda plaća na sve nekretnine, da li će se plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište – napomenuo je Batinić.
Osvrnuo se i na, kako je kazao, još jednu nelogičnost u Zakonu, a to je "namjena vodnog doprinosa za gradnju građevina za navodnjavanje".
- Ne znam gdje ste našli u ovom prijedlogu uporište za to. Kada imate vrlo jasno u postojećem Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva koji govori, točka 6. Naknada za navodnjavanje. Članak 45. Naknada za navodnjavanje plaća se na poljoprivredno zemljište koje se navodnjava iz građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ne vidim razloga zašto bi građani koji nemaju poljoprivredno zemljište, koji grade kuću u urbanoj sredini plaćali gradnju sustava navodnjavanja u ruralnom prostoru u namjeni poljoprivrede – rekao je Batinić.
Što se pak lokalnih samouprava tiče, HNS je za to da kod naknade za uređenje voda, umjesto svega 5 posto, koliko im sada ide, jedinicama lokalne samouprave ide 30 posto, a isto tako i kod vodnog doprinosa gdje je do sada išlo tek osam posto JLS-ima. Batinić objašnjava da bi na taj način JLS-ovi imali osigurana sredstva za pomoć građanima prilikom, primjerice, poplava, što sad nije slučaj. Sada se mora čekati na državu jer sredstva koja imaju JLS-ovi na raspolaganju nisu dostatna za bilo kakve projekte.
- Ne bih želio biti neugodan, ali uzmite si tih 8 posto. Nemojte na taj način pomagati lokalnoj samoupravi jer tih 8 posto je više nego sramotno – zaključio je Batinić. Na kraju je upozorio novu Vladu kako se treba jasno utvrditi što je u nadležnosti Hrvatskih voda, a što pod JLS-ovima, a vezano uz primjerice vodotoke. Također, rekao je da raspoređivanjem dijela sredstava Hrvatskih voda na JLS-ove neće doći do nikakvog udara na budžet Hrvatskih voda, ali će građani dobiti bolju uslugu.
- Bilo bi pravednije i transparentnije da se JLS-ovima dodijeli 30 posto sredstava kako bi imali na raspolaganju novac za hitne zahvate prilikom već spomenutih poplava, a ovih preostalih 70 posto Hrvatske vode mogu koristiti, kao i do sad, za velike projekte, naravno, vodeći računa i o prikupljenim sredstvima na pojedinom području – rekao je Batinić.
- Sad se događa da moramo čekati reakciju države i to ne samo kod ovog konkretnog slučaja s poplavama. JLS-ovi, gradovi, općine i županije su najbliža doticajna točka s građanima i stoga trebaju imati veće ovlasti. Ne tražimo mi više novca za sebe, nego tražimo ovlasti da prvi možemo pomoći građanima, a ne da moramo čekati da netko u Zagrebu odluči kad će i hoće li nam odobriti određene zahtjeve – rekao je Batinić.
