Na 26. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, svoje su programe predstavili kandidati za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, koji su odgovarali na pitanja. Među šestoro kandidata, prvi je pred članove odbora i zastupnike izašao Zlatan Avar, dugogodišnji djelatnik HRT-a i bivši zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.
https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/zlatan-avar-za-glavnog-ravnatelja-hrvatske-radiotelevizije-107244
-Cilj mi je da HRT bude kvalitetan javni servis, moderna medijska i tehnološka organizacija te da bude financijski stabilan sustav. Ne smatram da to nisu provedivi ciljevi ili da bi provođenje jednog cilja isključilo neki drugi cilj, istaknuo je uvodno.
Napomenuvši da se ove godine slavili 100-godna postojanja Hrvatskog radija i televizije, Avar je naglasio da HRT mora biti kvalitetan javni servis.
-Ulogu javnog servisa moramo dalje jačati i HRT treba biti izvor i mjesto koje daje provjerenu i istinitu informaciju. Zbog toga moramo stvoriti uvjete, pogotovo za novinare da oni što više rade istraživačko novinarstvo, da budu objektivni i neovisni, da ne podliježu ovim današnjim trendovima u kojima zbog brzine kolanja informacija i svega ostaloga dolazimo do toga da zapravo postanu nekakvi kopira i zalijepi novinare. Znači tu jednu zamku moramo izbjeći, ukazao je.
Dodao je da ne smatram da HRT mora biti utrci s komercijalnim televizijama po pitanju glavnosti ili s komercijalnim portalima po pitanju klikova.
-To nije funkcija HRT-a. On ima jasno definirano i zakonsku funkciju i ugovor sa Vladom u kojem je jasno definirano da mi osim informiranja javnosti moramo proizvoditi kvalitetan kulturni program, obrazovani program, znanstveni program, program za nacionalne manjine, za različite društvene skupine i možda ono što je najvažnije moramo promovirati i čuvati hrvatski jezik, kulturu, kulturnu baštinu koju smo naslijedili, jer nije HRT bez veze stavljen i definiran kao kritična infrastruktura Republike Hrvatske, jer ima vrijedan arhiv koji je klasificiran kao nacionalno blago, naglasio je.
Kao drugi segment na koje da treba obratiti pažnju je izdvojio distribucija programa, odnosno način na koji se program promišlja.
-Danas svi se znamo zapitati što ima na HRT-u jedan ili dva, to je jedan kanalni sustav, ali mi se više trebamo prebaciti na sadržaj. Znači koji sadržaj kreiramo, žele li taj sadržaj naši korisnici konzumirati ili ne žele konzumirati. I naravno ima tu mlada publika koja danas konzumira sadržaj preko digitalne platforme, aplikacija i svega ostalog što je dostupno. I naravno tu je platforma HRT-i ostala jedno središnje mjesto u kojem naše komunikacije sa korisnicima. Međutim, tu ne smijemo zaboraviti građane starije dobi i linearnu distribuciju, ukazao je.
Kao treći segment naveo je upravljanje HRT-om s dobro definiranim poslovnim procesima.
-To se često zanemaruje, ja iz svog iskustva znam da su to jako bitne stvari. Tad sam naveo da dosta, ja bih rekao, tadašnjih rukovoditelja nije poznavalo poslovne procese. Navest ću i primjer. Danas smo mi u fazi u kojoj smo dosta poslovnih procesa digitalizirali, znači nešto smo ih ubrzali, ali efekt nismo postigli. Jedan primjer je poslovni proces ugovaranja vanjske suradnje. Iz izvješća za 2023. do 2025. može se vidjeti da u proizvodnji programa je trošak vanjske suradnje od nekih 7,5 miliona eura, a im proizvodni i neproizvodni dio skoro dosežu 10 miliona eura. To je veliki novac, ja tu vidim potencijalnu uštedu, upravo zbog razloga jer drugo je angažirati vanjskog suradnika za neke poslove za koje nemate internet. Ja bi rekao ljude koji mogu to odraditi, a drugo je po nekoj inerciji ugovarati vanjsku suradnju, a imate djelatnike na HRT u kojoj kvalitetno mogu odraditi taj posao. Tu stvarate dupli trošak i tu ima prostora za poboljšanje. Naravno, moja intencija je da tu uštedu usmjerimo na povećanje materijalnih prava zaposlenika, ukazao je
Bitno mu je i zadovoljstvo ljudi i dobra organizacijska klima.
-Ne treba bježati od činjenice da su zaposlenici HRT-a nezadovoljni, da su demotivirani upravo s visinama plaća. Situacija je takva kakva je i tu se treba s time pozabaviti. Mi smo prošle godine proveli plan restrukturiranja koji je zapravo u cilju postigao jedno, da smo mi matematički smijali broj zaposlenih. Ali na kraju efekta, ja bih rekao, efekt je blagi jer dolazimo do toga da su nam otišli neki zaposlenici koji su bili ili neki deficitarni zanimanja ili oni za koje smo poslije vidjeli da su obavljali neke poslove za koje nemamo adekvatnu zamjenu. Znači opet ćemo morati nekoga zapošljavati na njihov mjesto. Zato ja restrukturiranje vidim kao potencijalno povećanje prihoda koje ću navesti u nekom od daljih točaka, naglasio je.
Ukazao je i na potrebu stjecanja novih kompetencija kod zaposlenika koje će biti potrebne s razvojem tehnologije, umjetne inteligencije itd., kao što su multimedijska proizvodnja, digitalno novinarstvo, forenzika, računovodstvena, poslovna inteligencija.
-Tu dolazim do svoje sljedeće točke, a to je zapravo korištenje tehnologije i umjetne inteligencije koja nemilosrdno dolazi i koja će imati značajan utjecaj na HRT kao i na druge organizacije. Znači, tehnologija nije samo kupovanje neke nove opreme pa onda da razmišljamo što ćemo s tom opremom raditi. Tu dolazimo do toga da moramo povesti digitalnu transformaciju, a to je da još bolje moramo spojiti tehnologiju, ljude, kvalitetne poslovne procese i podatke koje se nalaze u našim sustavima. Konkretno to znači da mi imamo arhivske sustave, proizvodne sustave, distribucijske sustave, IT sustave s kojih moramo izgraditi jedno okruženje koje će nam dati našim zaposlenicima u proizvodnih programa i novinarima nove alate kojima će oni moći brže, efikasnije i kvalitetnije odrađivati svoj posao. Ne treba bježati ni o činjenice da će upotreba umjetne inteligencije ugasiti neka radna mjesta, ali će istovremeno stvoriti neka nova radna mjesta. I zbog i ovakvom primjerom tehnologije možemo stvarati uštede koje će zapravo doprinijeti tome da uložimo u neke nove kompetencije kod postojećih ljudi, ustvrdio je Avar te napomenuo da HRT ima oko 2300 zaposlenika sa znanjima koja nisu česta u ostalim segmentima društva.
Kao zadnja kritičnu točka programa naveo je financijsku transformaciju.
-Vidimo da postoji trend i nadam se da će se taj trend može nastaviti povećanje prihode od pristojbe radi učinkovitije naplate pristojbe. Naravno, tu moramo vidjeti i prihode od komercijalne djelatnosti. Tu najčešće gledam prihode od nekih projekata koje smo napravili kako, ja bih rekao, tu investiciju opravdati i uprihoditi nešto dodatno na temelju određenih projekata koje smo radili. Naravno, tu imamo i prihode od marketinga koji znaju fluktuirati od godine do godine, ovisno da li imamo nekako velike događanje ili ne imamo, ali mislim da i tu možemo ustabiliti. Isto tako sam rekao da program, odnosno trošak proizvodnje programa smatram da možemo smanjiti. To ne znači manji program, nego znači da dobijemo veću javnu vrijednost u uloženom euru. Navest ću i primjer. Znači, primjer imam projekt koji sigurno ima jednu značajnu javnu vrijednost, to je projekt Dioklecijan, ali kad gledamo u izvješćima HRT-a, svi ste pogledali, znači on je planiran sa budžetom od 3 milijuna eura, a do 2026. znači s ovom godinom, nekako njegova realizacija će biti oko 7 milijuna eura. S obzirom da mi proizvodimo javni sadržaj, naravno, da je nerealno očekivati da ćemo vratiti cijelu investiciju. Ali, naravno, moramo gledati što više monetiziramo. Što se mene tiče, ja njegujem jedan konzervativan pristup k financijama, to sam uvijek radio. Poklonik sam sustava da možemo trošit onoliko koliko prihodimo. Ukoliko ste pogledali izvješća za posljednjih dvije-tri godine, vidite da HRT je pozitivno poslovao, ali upravo tu leži, ja bih rekao, jedna zamka, jer to pozitivno poslovanje je pokriveno i dotacijama od države i, znači, zaduživanjem kod poslovnih banaka. I upravo tu se vraćam na ove projekte. Znači, ako već financiramo neke investicije, što je normalno u financijskom svijetu, moramo znati što ćemo dobiti natrag, odnosno koliko ćemo, ja bih rekao, te investicije uspjeti vratiti i ponovo uložiti program, jer je ipak proizvodnja programa i to kvalitetnog programa temelji HRT-a, zaključio je Avar.
Članovi odbora tražili su od Avara dodatna pojašnjenja u vezi programa i rada HRT-a.
-Ako budete imenovani za ravnatelja HRT-a, možete očekivati kaznene prijave kako protiv vas, tako i protiv djelatnika ili samo HRT-a po pojedinim pitanjima. Spomenuli ste gospodina Bosilja protiv kojeg ste vi, odnosno vaša nezavisna lista, podizali kaznene prijave. U tom trenutku ste rekli da se pokazao da ste imali pravo iz razloga zato što je DORH dokazao, tako ste rekli, da je dokazao to što ste prijavili. Međutim, ogromna je razlika između osnovane sumnje i presude suda, ukazao je član Odbora te zatražio komentar.
- Ispričavam se zbog krivog izražavanja. Uvijek je svako nevin dok se ne dokažu krivnja, a da možete na ovim pozicijama očekivati kazne prijave, rekao bih a to ide u opis posla. Pitanje je samo jeste li nešto radili ili niste, odgovorio je Avar, koji se još jednom ispričao na krivom izražavanju.
Koga se i za što prijavljivalo, što se sve radilo, otkrio je prije tri godine Nacional objavom transkripata koji su nastali prilikom prisluškivanja bivšeg direktora varaždinske gradske komunalne tvrtke Varkom Željka Bunića, koji su bacili novo svjetlo na političku krizu izazvanu neizglasavanjem proračuna, zbog čega su se 16. travnja održati prijevremeni izbori za Gradsko vijeće.
Čehok i njegovi suradnici tražili su od Anđellka Stričaka da HDZ glasa za rušenje proračuna u Gradu Varaždinu u zamjenu za podršku vijećnika Čehokove liste na glasanju za proračun u Županijskoj skupštini.
- Reći ću Stričaku kada ćemo razgovarati kako mogu podržavati projekt koji ne jednu kunu nego stotinu milijuna kuna skuplji od prvog rješenja. Dovoljno je da HDZ i HNS budu protiv proračuna i da jedan njihov ne dođe i proračun se ne može izglasati. Sutra budem se našao sa Stričakom pa ćemo pričati, ne bum prek telefona s njim o tome, rako je Čehok.
-Naravno da su nas zajebali, ali bez puno nerviranja treba dogovoriti da nas šest glasa protiv proračuna pa neka Stričeka SDP vadi, dodao je Avar.
Na to je Željko Bunić dodao da osvetu treba servirati hladnu te da je plan da oni ruše proračun ili ucjenjuju HDZ kada za to bude vrijeme. Gotovo jednak stav nešto kasnije u transkriptima ponavlja i Ivan Čehok koji o glasanju protiv HDZ-ovog proračuna kaže: “Stričak ne bi nikad bil župan bez naše podrške. Kad dođe proračun na dnevni red ne bumo se pojavili i ko jebe mater Stričaku. Nek ga Čačić vadi. Nek pokažu javno da su HDZ i SDP jedno u Gradu, a kad dođu novi izbori onda bumo vidjeli kak bumo se ponašali.”
Osim što su raspravljali o ucjeni župana Stričaka, kako je ukazao Nacional, na nekoliko mjesta u transkriptima Bunić, Čehok i treći član Čehokove nezavisne liste Zlatan Avar raspravljaju o podnošenju niza kaznenih prijava, pa tako Avar na jednom mjestu čak i kaže “treba napakirati tih prijava, pa jedna bude se primila valjda”.
