Povodom 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, nedavno je održan sastanak članova varaždinskog i međimurskog županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
Sastanak su vodile voditeljice timova, Vesna Šumiga i Renata Sever, a prisutni su bili članovi iz obiju policijskih uprava i centara za socijalnu skrb, Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajnog suda u Varaždinu, Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, Opće bolnice Varaždin, Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Doma zdravlja Čakovec i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima.
- Članovi timova rade s počiniteljima prekršaja i kaznenih djela s elementima nasilja, pa tako i s počiniteljima nasilja u obitelji koje je u 80 posto slučajeva počinjeno na štetu žena - ističe V. Šumiga, voditeljica varaždinskog Županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, dodavši da je susret timova bio prilika za razmjenu iskustava i dobre prakse pri čemu je posebno naglašena važnost međuresorne suradnje u rješavanju konkretnih slučajeva.
Razmjena iskustava
- S obzirom da nasilje nad ženama poprima sve brutalnije razmjere i broj ubojstava koje su počinili njihovi supružnici, partneri i bliske osobe u stalnom je porastu, naglasak je stavljen na potrebu osnaživanja žrtava da nasilje prijave i da si ne predbacuju krivnju za to već da osvijeste da su time pridonijele zaštiti vlastitog integriteta, ali i poslale snažnu poruku da se bilo kakav oblik nasilja ne smije tolerirati - naglašava V. Šumiga.
Također, na sastanku je zaključeno kako je od izuzetnog značaja i adekvatno procesuirati počinitelja i izreći mu primjerenu sankciju s obzirom na to da još uvijek prevladava mišljenje da im se izriču neadekvatne sankcije.
Podizanje svijesti
- To posebno teško pogađa žrtve koje s takvim iskustvom gube povjerenje u sustav i što često prevagne kada razmišljaju bi li ponovno prijavile nasilnika, a svima nam je poznato da je među njima velik broj recidivista. Problem predstavlja i nedosljednost žrtava kada je počiniteljima izrečena zabrana približavanja ili moraju napustiti dom jer se često događa da one popuštaju pred njihovim pritiskom, a onda ni ne obavijeste nadležne da se počinitelj vratio kući. Razlog takvom njihovom ponašanju često je ekonomske prirode. Kako ovaj dio države prednjači i po stopi razvoda brakova, a opravdana je pretpostavka da je do njih došlo i radi nasilja u obitelji, važno je adekvatno pristupiti počinitelju kako nasilje i iste obrasce ponašanja ne bi primjenjivao u svakoj sljedećoj vezi - ukazuje V. Šumiga.
Članovi timova naglasili su i važnost podizanja društvene svijesti o uzrocima i posljedicama nasilja u obitelji, u čemu posebnu ulogu imaju obrazovne i zdravstvene ustanove, ali i mediji. Tim je putem nužno podizati i svijest o štetnosti alkohola jer upravo on u velikom broju slučajeva ima presudan utjecaj na nasilničko ponašanje.
Nužan psihosocijalni tretman
Inače, u Kazneni zakon je 2015. vraćeno kazneno djelo nasilja u obitelji, što je također doprinijelo ozbiljnijem sankcioniranju počinitelja, budući da im se u kaznenom postupku izriču dugotrajnije kazne i moguć je konkretniji tretmanski rad s njima i u slučaju da kaznu izvršavaju u zatvoru i u slučaju da ih na slobodi nadzire probacijska služba.
- Kako bi postigli samokotrolu te prihvatili odgovornost za vlastito ponašanje, promijenili uvjerenja koja ih usmjeravaju prema nasilničkom ponašanju te time podigli razinu sigurnosti obitelji, počiniteljima kaznenih djela i prekršaja s elementima nasilja uputno je što češće izricati psihosocijalni tretman. On se uspješno provodi na području obiju županija - ocijenila je voditeljica varaždinskog Županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
