Što se može očekivati od pojedinih sorti krumpira, uz primjerenu zaštitu i prihranu, ali i navodnjavanje, koji mogu prinose udvostručiti, proizvođači krumpira doznali su na "Danu polja krumpira" koji je i ove godine priredilo poduzeće Desyre, jedan od vodećih hrvatskih proizvođača krumpira te distributera sjemenskog krumpira nizozemske kompanije HZPC.
Osnovan 1898. godine, HZPC je danas globalni lider na tržištu inovativnog uzgoja i trgovine sjemenskim krumpirom.
- Samo u Nizozemskoj proizvode oko 500.000 tona sjemenskog krumpira, a u svim svojim podružnicama od Kine do Amerike još dodatnih 500.000 tona. Kao jedan od njihovih distributera, i ove godini smo imali priliku na našem pokusnom polju pokazati prinose 11 sorti krumpira, od kojih je osam već relativno poznatih sorata i tri nove koje još nisu dobile imena, veli dipl. ing. Marko Hladika, vlasnik tvrtke Desyre.
Kako naglašava, pokusna polja na kojima se isprobavaju ne samo pojedine sorte, već i agrotehničke mjere, izrazito su bitna za proizvodnju, posebice u vremenima kada su izražene klimatske promjene, koje su vidljive ove godine, koja je ekstremno sušna i ekstremno vruća u ključnim mjesecima za proizvodnju krumpira.
- Na pokusnom polju, uz tri sorte koje su još u razvoju, zasadili smo sorte Rashida, Colomba, Lucinda, Primabelle, Camelia, Memphis, Sunita i Libra. Četiri sorte su se pokazale jake i podobne za naše podneblje, koje ima sve više vrućih dana i manjak kiše. Za visoki prinos, koji je na razini klimatski prosječnih godina, osim robusnih i kvalitetnih sorti trebaju i nove tehnologije, odnosno preparati i navodnjavanje, koje će u bližim vremenima biti nužna za osiguravanje i drugih poljoprivrednih proizvoda, a time i socijalne stabilnosti, odnosno prije svega zadržavanju poljoprivrednih proizvođača na selu, upozorava Hladika.
Osjetno manje padaline bilo je i u Nizozemskoj, koja ne dopušta navodnjavanje sjemenskog krumpira. Zbog toga će biti zametnuto manje gomolja, ali se očekuje dobra kvaliteta, bez virusa i bez krastavosti. -Tržište krumpira se promijenilo u Europi i svijetu. U Indiji, Kini i drugim zemljama napravljeni su ekstra kapacitete za njegovu preradu. Oni koji su nekada uvozili, sada izvoze obrađeni krumpir. Više krumpira na tržištu je i zbog otežanog izvoza u SAD. Skladišni kapaciteti su poboljšani, tako da još uvijek u skladištima ima jako puno lanjskog krumpira koji se nudi po jako niskim cijenama. No, cijeli Balkan nema dovoljno vode pa neće imati niti dovoljno krumpira za svoje potrebe pa će to možda djelomice ublažiti pritisak na snižavanje cijene, ukazao je predstavnik HZPC-a napominjući da razvoj pojedinih sorata traje petnaestak i više godina.
Upravo zahvaljujući kvalitetnim sortama, ali i odgovarajućoj zaštiti i prihrani te navodnjavanju, Desyre je i ove, klimatski vrlo zahtjevne godine, uspio ostvariti iznimne prinose.
- Prinos krumpira na našem pokusnom polju je 80 do 100% veći u odnosu na prinose koje smo mogli vidjeti 30-ak km sjevernije. I tu su bile zasađene uglavnom iste sorte, ali nisu bila korištene nove tehnologija, odnosno biotehnološki preparati, niti prirodni fitostimulatori, a nije bilo niti navodnjavanja. Upravo zbog toga dolazimo do rezultata kojim se ove, zahtjevne godine možemo itekako ponositi jer prodavačima koji rade tako ili na slične načine omogućuju da ostvare dobre prinose koji im omogućuju da se i dalje mogu normalno baviti s tim poslom za koje imaju već vjerojatno i strojeve i skladišta, naglašava Hladika.
- Nije nam bila toliki problem voda, koliko temperatura tla, posebno tijekom lipnja. Na pokusnom polju krumpir je navodnjavan tri puta, ukupno oko 80 litara po kvadratu. Navodnjavanje košta, ali se uloženo vraća, no ako imate male parcele, sve je upitno pa nam i zato trebaju veće parcele, dakle okrupnjavanje, veli Slavko Hladika, koji je 90-ih udario temelje danas uspješnom poduzeću Desyre.
Upravo zbog rezultata, Desyreov pristup proizvodnji krumpira našao je na dobar prijem pedesetak proizvođača koja su bili na već 33. Danima polja krumpira u Nedeljancu, tim više što je i sam značajni proizvođač krumpira na tržištu te opskrbljivač jednog velikog trgovačkog lanca.
-Osim što uvozimo i distribuiramo sjemenski krumpir, imamo i njegovu proizvodnju te pakiranje, prije svega manja pakiranja od dva do tri kilograma za pečenje i ostalo. Dakle, imamo cijeli ciklus proizvodnje, jedan relativno dobro posložen lanac zahvaljujući čemu u svakom trenutku imamo dobre informacije u vezi stanja na tržištu i u Hrvatskoj, ali i u Europi. Sukladno potrebama, sukladno mogućnostima i stanju na tržištu, brzo reagiramo. Tako nastavljamo i dalje držati dominantnu poziciju kod supermarketa, a ne samo kao jedan od vodećih distributera, odnosno uvoznika sjemenskog krumpira u Hrvatskoj, ukazuje Hladika.
Proizvođači krumpira upoznati su s novinama vezanim uz primjenu sredstava za zaštitu.
-Europa potiče mlade poljoprivrednike i ekološku proizvodnju pa za to daje više novca jer želi smanjiti primjenu pesticida, ali tu je Hrvatska već sada bolja od europskog prosjeka te je ispunila cilj Evropske komisije do 2033, ukazao je mr. Milorad Šubić te naveo da Hrvatska godišnje troši oko 1,2 kg aktivnih tvari po hektaru, što je dvostruko manje od prosjeka EU i zauzima jedno od četiri zadnja mjesta u EU, dok vodeće zemlje, kao što su Irska, Belgija i Slovenija, troše i do osam kilograma.
-Komisija je zabranila vama i svim evropskim poljoprivrednicima 973 djelatne tvari iz skupine poljoprivrednih pesticida. U svijetu poljoprivrednici koriste oko 1430 a na hrvatskom tržištu je bilo 214 djelatnih tvari, a Europa dozvoljava 440 djelatnih tvari. Svaka daljnja zabrana jako će otjecati na vašu odluku hoćete li ćete se i dalje baviti proizvodnjom krumpira ili ćete usvajati nove pristupe, ukazao je Šubić te napomenuo da pesticidi, osim moguće toksičnosti, imaju i prednosti, kao što je učinkovitost, laka primjena i cijena.
Farmersko sjeme, kako je naglasio, nije otporno na klimatske promjene kakvima smo svjedoci.
-Tijekom 7. i 8. srpanj u ovom dijelu zemlje palo je kiše koliko tijekom svibnja i lipnja, a lipanj je bio najkišovitiji mjeseca prema podacima iz klimadiagrama od 1890. do 1920. godine. Krumpir je planinska biljka, koja voli kišu, dobro raspoređenu, ne previše vruće dane, slično kao zelje. A ove godine svi mjeseci, osim ožujka, imaju manje oborina u odnosu na višegodišnje prosjeke, a najveći minus imao je lipanj. U lipnju nedostaje 80% kiše kakve smo dobivali u prosjecima, dok je u svibnju nedostalo 50% oborina. U lipnju je mjesečna temperatura bila čak za 3,9°C toplija od prosjeka, a jedini mjesec koji je odstupao ispod prosjeka je svibanj kad je temperatura bila za pola stupnja manja od višegodišnjeg prosjeka. A ta dva mjeseca su ključna za proizvodnju krumpira, Dakle, nemate gori scenarij za proizvodnju krumpira koji je 80 posto voda. Zadnja takva godina je bila 2003, upozorio je Šubić koji je govorio i o mikrobiološkim pripravcima, algama i koprivama, koji poboljšavaju prinose u ekstremnijim godinama.
