Iz Vlade RH priopćili su kako izražavaju najdublju sućut obitelji generala Slobodana Praljka, koji je za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, zbog osjećaja duboke moralne nepravde, sebi oduzeo život.
Usto, izrazili su duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude kojom se potvrđuju kazne za Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
- Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi. S tim u vezi bitno je podsjetiti na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost. Hrvatska je potpisala Washingtonski sporazum kao i Splitsku deklaraciju (Tuđman-Izetbegović) kojima je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka vojna suradnja i uspostava Federacije BiH. Hrvatska vojska je na temelju sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice. Nadalje, Hrvatska vojska je u savezništvu s Armijom BiH i HVO oslobodila veliki dio teritorija BiH čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Pored toga, Hrvatska je pružila utočište stotinama tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a bila je i među prvim državama koje su priznale BiH. Podsjećamo i da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine, zajedno s Bošnjacima, stvorili temelje za proglašenje neovisnosti - navodi se u priopćenju Vlade RH.
Ujedno je ovim putem izražena sućut žrtvama svih zločina počinjenih na teritoriju BiH.
- Vlada Republike Hrvatske smatra kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 1990-ih godina u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovdje prvenstveno mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku Odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat (UZP). Želimo napomenuti da se Republika Hrvatska željela uključiti u sam postupak kao prijatelj suda već od početka postupka 2006. te je isto ponovno pokušala 2016. i 2017. u žalbenom postupku, međutim Sud je odbio zahtjeve RH. Važno je istaknuti da je isto ovo Žalbeno vijeće još u srpnju 2016. godine, kada je odbilo zahtjev Hrvatske za uključivanjem u postupak kao prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostupanjske odluke iz 2013. godine (koju je sada potvrdilo) na način da je reklo kako u prvostupanjskoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u UZP-u i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin. Pri tome su potvrdili da u nadležnosti MKSJ-a nije utvrđivanje odgovornosti države, te da se zaključci Raspravnog vijeća, naravno, ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske. Presudu je potrebno sagledati i u tom kontekstu. Istodobno, u tom kontekstu ukazujemo na apsurdnu činjenicu da niti u jednoj pravomoćnoj presudi MKSJ-a za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije počinjenjem niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine. Ujedno, smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BIH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog poduhvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava - poručuju iz Vlade dodavši kako će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporili navode iz današnje presude.
- Koristimo ovu priliku kako bismo još jednom ponovili snažnu podršku opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH. Ostajemo privrženi daljnjem razvitku prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s BiH te snažan zagovornik njezinog europskog puta - zaključuje se u priopćenju.
