U općini će se uskoro izgraditi robni centar od tisuću četvornih metara i benzinska postaja, što će otvoriti nova radna mjesta
Predsjednik Općinskog vijeća Jalžabeta i zastupnik u Hrvatskom saboru u njegovom posljednjem sazivu, Josip Križanić u prethodna je dva mandata obnašao dužnost načelnika Općine i samim time izravno je sudjelovao u promjeni gospodarske slike općine, koja je od jedne od najsiromašnijih u Županiji došla do općine koja je ugodna za življenje, s tendencijom kontinuiranog rasta razvijenosti.
Poduzetnička zona
- Prije desetak godina bili smo jedna od najsiromašnijih općina, s BDP-om od 17 posto po glavi stanovnika u odnosu na državnu razinu. Krenuli smo u razvoj Poduzetničke zone i već tada sam govorio da će vrlo brzo doći vrijeme kada ćemo zaposliti svo radno sposobno stanovništvo. U posljednje tri - četiri godine na području općine zaposleno je više od tisuću ljudi, a naša Zona trenutačno zapošljava 1 200 radnika. Po broju zasposlenih naša je općina šesta u Varaždinskoj županiji, brutto prihod Poduzetničke zone je 855 milijuna kuna, po čemu smo peti u Varaždinskoj županiji, a iz Zone se izvozi robe u vrijednosti 625 milijuna kuna, po čemo smo treći u Županiji. Svi građani koji su i malo bili zainteresirani za zapošljavanje dobili su posao, s time da prosječna plaća u općini Jalžabet, odnosno Poduzetničkoj zoni, iznosi oko 3 800 kuna. Naravno, nismo zadovoljni tim iznosom, ali u relanom sektoru se pokazuje trend rasta od pet posto od 2014 na 2015. godinu, a tvrdim da će trend rasta biti i od 2015. na 2016. godinu. Taj trend rasta uzrokuje i pomanjkanje radnika na tržištu, a kada je veća potražnja za radnom snagom automatski se podiže plaća i radnik se više cijeni - naglasio je Križanić. Investitori koji su došli u Poduzetničku zonu nisu bili plod slučajnosti, već planskog rada općinske vlasti.
Ravnomjerni razvoj
- U našoj je općini Poduzetnička zona da se tako izrazim jedna priča, poljoprivreda druga, a vinogradarstvo je treća priča i sve one se kontinuirano prate i planiraju od strane Općine. Za sve poslove vezane uz samu izgradnju, za pomoć prilikom ishođenja građevinskih dozvola i ostalih stvari, investitorima su na raspolaganju općinska tvrtka Inovativni centar i općinski komunalni odjel, a svi dosadašnji investitori bili su zadovoljni uslugom koju su od nas dobili. U ovom trenutku u planu imamo veliku investiciju, izgradnju desnog skretača od naplatnih kučica direktno u Zonu, koja će automatski rezultirati izgradnjom još dvije nove tvornice, a s njima će doči i do novog zapošljavanja - istaknuo je Križanić.
Sredstva iz općinskog proračuna ulažu se u ravnomjerni razvoj svih općinskih naselja, kako bi svaki žitelj imao jednaki standard i uvjete za život.
- Pokrivamo kompletnu općinu i svake su godine radovi u svim naseljima. Velika, praktički najveća infrastrukturna investicija prošle godine, kao i godinu prije, bila je izgradnja odvodnje za naselja Kelemen i Leštakovec, za što smo iz IPARD-a dobili nešto više od milijun eura. Odvodnja je zatim pripojena na pročistač otpadnih voda, koji je za četiri naselja - Jakopovec, Kaštelanec, Leštakovec i Kelemen, te za Poduzetničku zonu, koja je u funkciji. Osim toga potrebno je naglasiti da smo jedina općina u Županiji koja nema prirez i da na sve moguće načine potičemo ostanak ljudi u općini, pa smo tako našim žiteljima omogućili besplatan priključak na kanalizaciju - rekao je Križanić.
Robni centar
Ističe da Općina ima spremnu potrebnu dokumentaciju za prijavu na natječaj za izgradnju pročistača Jalžabet, na kojeg bi se spojila naselja Imbriovec, Jalžabet i Novakovec, u kojima će se zatim početi s izgradnjom kanalizacije. Jedan od investitora u općini bit će i križevački KTC, s kojim je nedavno potpisan ugovor.
- Tom ćemo investicijom za žitelje naše, ali i susjednih općina, riješiti pitanje lakše opsrbe, jer izgradit će se robni centar površine tisuću četvornih metara i benzinska postaja. Investicija bi trebala biti gotova do svibnja slijedeće godine, a s izgradnjom će se otvoriti i nova radna mjesta - zaključio je Križanić.
Proračunska sredstva za udruge i klubove, te društvene domove
Općina proračunskim sredstvima kontinuirano pomaže rad udruga i sportskih klubova. Posljednjih su dana u središtu pozornosti nogometaši Jalžabeta, koji će ugostiti splitski Hajduk u 1/16 finala Kupa, kao i članovi Streličarskog kluba Navaho, koji je bio domaćin velikog međunarodnog turnira.
- Sve udruge maksimalno potičemo, jer one su najveće bogatstvo koje imamo i u udrugama je izuzetno veliki potencijal. Nogometaši Jalžabeta ostvarili su veliki uspjeh plasmanom u šesnaestinu finala hrvatskoga Kupa i pozivam sve ljubitelje nogometa da 21. rujna dođu na naš Sportski centar pogledati Kup utakmicu s Hajdukom. Kulturno umjetničko društvo Elizabeta, koje je perjanica naše općine, već se dvadesetak godina pojavljuje na najeminentnijim hrvatskim smotrama folklora, od Vinkovačkih jeseni do Đakovačkih vezova. Općina je sufinancirala snimanje izvornih koreografija, tako da je to kulturno blago zabilježeno i zaštićeno. Streličarski klub Navaho iako mladi klub, koji postoji tek godinu i pol dana, u svojim redovima ima brojne državne prvake i na njih smo izuzetno ponosni - rekao je Križanić. Svako naselje ima svoj društveni dom, a središnje naselje Jalžabet Dom kulture. O tim objektima brine Općina.
- Društveni domovi su besplatni za korištenje za sve udruge, a račune za električnu energiju, plin i vodu, plaća općina. Svake ćemo godine rekonstruirati jedan dio društvenih domova, kako bi svi bili energetski učinkoviti i što manji teret za općinski proračun - veli Križanić.
Hoćemo li se opredijeliti za uvoz ili ćemo podržati domaću proizvodnju?
Josip Križanić, kada je na posljednjim izborima voljom građana izabran za saborskog zastupnika, imenovan je predsjednikom Skupštine Veterinarske stanice u Varaždinu, a prije toga, od 2006. godine, bio je direktor te ustanove. Kako i sam naglašava njegov su fokus zanimanja poljoprivreda, koju živi, lokalna samouprava u kojoj je već 12 godina i gospodarstvo, iz kojeg dolazi i u tom smjeru namjerava i dalje djelovati. Za poljoprivredu u Hrvatskoj kaže da je u vrlo teškoj situaciji.
- Referentni prinosi u poljoprivredi daleko su od onih koji bi trebali biti i nalazimo se na nivou osamdesetih godina. Da bi se to promijenilo poticaje bi trebalo davati dva puta godišnje, u jesen i u proljeće, kako bi poljoprivrednici mogli pripremiti repromaterijal, jer se premalo ulaže po jedinici površine, pa su i referentni prinosi premali. Dosta ljudi sije tradicionalne žitarice, kao što su kukuruz, pšenica ili ječam, koje daju male dodane vrijednosti po jedinici površine, pogotovo ako se ne uloži dovoljno u zemlju. Što se tiče stočarstva ono je potpuno devastirano i mora se pod hitno nešto poduzeti, a svinjogojstvo bi se, ako bi se napravila dobra strategija, moglo puno brže revitalizirati. Moramo se odlučiti hoćemo li se opredijeliti za uvoz ili ćemo podržati domaću proizvodnju. Uvozimo hrane vrijednosti tri milijarde eura i poznato je da je uvoznički lobi uništio hrvatsku poljoprivredu. Ne tvrdim da se uvoz može zabraniti, konačno, ni nemamo dovoljno hrane, ali sigurno da ga treba staviti pod kontrolu, odnosno da kvaliteta pojedinog proizvoda bude isto takva kakva je i kod izvornog proizvoda, te da se kod nas prodaje za iste novce - naglasio je Križanić.
