U čak 95 posto zemalja svijeta, rak dojke je prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije za 2023. Unatoč tome, znanstvenici i dalje ne mogu otkriti što je izričiti uzročnik nastanka karcinoma, iako epidemiološke studije pokazuju da je više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s njegovim nastankom. Uz genetiku, najznačajniji su dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, odsustvo dojenja te prethodna bolest dojke.
S obzirom na to da još uvijek nije moguće točno odrediti glavni uzročnik karcinoma svi se liječnici slažu kako svaka žena treba poznavati svoje dojke, odnosno njihov oblik, veličinu i strukturu kako bi na vrijeme primijetila nepravilnosti. No, kada treba krenuti sa samopregledima te kako odrediti koja je promjena normalna, a koja ne?
Odgovore na ta pitanja, ali i na brojna druga, ponudila nam Doroteja Bosilj, dr. med.,spec. kliničke radiologije iz varaždinske Croatia Poliklinike, koja je desetak godina bila uključena u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, gdje je stekla neprocjenjivo iskustvo u mamografiji, ultrazvuku, citološkim punkcijama i biopsijama širokom iglom.
Samopregled obaviti jednom mjesečno
Za početak, kaže da žene s preventivnim pregledima dojki mogu krenuti već nakon 30. godine života, iako napominje da je tajming dijelom individualan jer žene koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu trebaju s preventivnim pregledima započeti ranije, ovisno o dobi obolijevanja najbliže srodnice.
- Ukoliko žena ima pozitivnu obiteljsku anamnezu u smislu obolijevanja najbliže srodnice u mlađoj životnoj dobi, preventivni pregledi se započinju deset godina ranije od dobi obolijevanja najbližeg srodnika, odnosno majke ili sestre - navodi dr. med. Bosilj.
Također savjetuje da se samopregled dojki obavlja jednom mjesečno i to nakon menstruacije kada su dojke najmanje napete i kada je najlakše primijetiti eventualne promjene. Na taj način, ističe, svaka žena upoznaje svoje grudi, navikava se na građu dojki pod prstima te s vremenom može lakše prepoznati promjene, odnosno novonastale kvržice.
- Privremene promjene na dojkama su najčešće bolovi koji se kod velike većine žena javljaju u drugome dijelu menstrualnog ciklusa - iza ovulacije i više prije menstruacije. Dojke su tada osjetljivije i bolne na dodir, ali se te promjene s dolaskom menstruacije povlače, tako bi dojke iza menstruacije trebale biti bezbolne kao u prvobitnom stanju. Ukoliko bol na nekom mjestu u dojci ne prestaje, ako se napipa kvržica ili ako koža i bradavica promijene svoj izgled, tada je potrebno učiniti pregled - naglašava dr. med. Bosilj te dodaje da je odlazak liječniku potreban i ako se u području pazuha napipaju kvržice, pogotovo ako su bezbolne.
Kampanja „Ne pazim dok ne opazim“
No, odlazak liječniku se preporučuje čak i ako se ne pronađu promjene na dojkama, jer se radi o bolesti koja se može pobijediti ako se detektira u ranoj fazi. U Hrvatskoj je tijekom posljednjih 18 godina, koliko traje provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, učinjeno oko dva milijuna mamografskih pregleda i otkriveno oko 10.000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 posto bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje.
Bitnu ulogu preventivnih pregleda prepoznala je i Croatia Poliklinika koja je nedavno lansirala kampanju “Ne pazim dok ne opazim” u sklopu koje želi potaknuti javnost na preventivnu brigu o svom zdravlju. Spomenuti projekt ima više faza – u rujnu je fokus bio na kralježnici i držanju, dok je ovaj mjesec naglasak na dojkama s obzirom na to da je listopad posvećen borbi protiv raka dojke. Upravo zato Croatia Poliklinika nudi 20 posto popusta na ultrazvuk i mamografiju kako bi potaknula žene da se odazovu na preventivni pregled dojki.
Ultrazvuk i mamografija su komplementarne metode, a obje služe za pregled dojki i međusobno se nadopunjuju. Mamografija se počinje obavljati oko 40. godine života, osim u slučaju pozitivne obiteljske anamneze kada se započinje i ranije. Najčešće se obavlja u intervalima od dvije godine. Ultrazvučni pregled je pak prvi pregled dojki kod mlađih žena i u pravilu se obavlja jednom godišnje. Pod kontrolom UZV-a po potrebi se obavljaju citološke punkcije i biopsije širokom iglom.
Iako mamografski uređaji koriste ionizirajuće zračenje, važno je naglasiti da su u suvremenim uređajima, kakve koristi Croatia Poliklinika, doze zračenja niske i ne nose značajan rizik za zdravlje pacijentica, samim time je korist navedene pretrage višestruko veća nego potencijalna šteta. Ultrazvuk dojki je pritom metoda bez ikakvog rizika za zdravlje i može se ponavljati koliko je god puta potrebno.
