Dentalni laboratorij “Mehun” više od 25 godina pokušava svojim korisnicima ponuditi kvalitetnu i inovativnu uslugu, a osnivač Darko Mehun, osim što je očigledno iskreni zaljubljenik u svoju profesiju, ujedno je i uspješan poduzetnik. Dok većina dentalnih tehničara u Hrvatskoj rade kao samostalni djelatnici ili obrtnici, u Varaždinu djeluje njegov “proizvodni pogon” koji zapošljava 17-ero ljudi od čega ih je 14-ero dentalnih tehničara. Veći broj zaposlenih u Hrvatskoj ima tek nekolicina dentalnih laboratorija koji se uglavnom bave dentalnim turizmom dok naš sugovornik ističe da su njihovi pacijenti u devedeset posto slučajeva domaći.
Opisujući nam godine razvoja tvrtke, priznaje kako je prije nekih pet do šest godina osjetio u poslu određeni “zamor materijala”, no nove tehnologije, prvenstveno sve kvalitetniji digitalni pristup izradi zubno-protetskih pomagala i novi materijali koji omogućuju vjerno repliciranje prirode, potaknule su ga na učenje i pobudile interes za istraživanjem novih mogućnosti kvalitetnije izrade zubnih pomagala. Na tom se tragu rodio i slogan tvrtke: “Zubi k’o prirodni – samo lijepši”.
Skok prema digitalnom
- Koliko energije uložiš u ono što radiš, toliko ti se vraća natrag, a ovdje je uloženo puno energije koja je, poduzetnički rečeno, reinvestirana - opisuje poslovnu filozofiju laboratorija “Mehun” koji je prošle godine proslavio 25. godišnjicu rada.
Laboratorij je osnovan 1993. godine kao samostalni zubotehnički laboratorij. Nakon desetak godina i za tu je djelatnost zakonski omogućeno osnivanje tvrtke pa je 2005. godine, prvi u Hrvatskoj, registrirao zubotehnički laboratorij koji je funkcionirao kao trgovačko društvo.
Već je te prve godine laboratorij zapošljavao 12-ero tehničara, a među njima je bila i njegova današnja glavna suradnica, voditeljica proizvodnog dijela u laboratoriju Sanja Ciberlin. Fokus razgovora odmah okrećemo na ono što je Darku Mehunu među najzanimljivijim dijelom njegova posla, a to su novi protokoli i materijali. Godine 2003., uz još jedan laboratorij u Zagrebu, bili su prvi u zemlji koji su nabavili CAD/CAM sustav za digitalne protokole u dentalnoj tehnici.
- U tehnologiji se dogodila revolucija, veliki skok u digitalnom smjeru, posebice zadnjih šest do sedam godina i mene je to zagolicalo. Slično kao u fotografiji i u ovoj je branši došlo do zaokreta prema digitalnom, iako analogna, ručna izrada zubnih pomagala ima još veliku ulogu - objašnjava naš sugovornik.
CAD/CAM sustav sastoji se od sofisticiranog softvera za dizajn i CNC glodalice koja prema kompjuteriziranom predlošku “izgloda” zubno pomagalo. Cijena nabave takvog sustava kreće se do stotinjak tisuća eura te je u početku ova usluga pacijentima bila dosta skupa. Cijena repromaterijala poslijednjih je godina pala za nekih 30 posto, pa je u skladu s tim pala i cijena ove usluge tako da je danas dostupnija pacijentima. Digitalna izrada i dalje je od 50 do 70 posto skuplja od analogne, ručne izrade krunica, mostova, zubnih proteza i ostalih zubnih pomagala, ali unatoč tome, ona u “Mehunu” danas zauzima 40 do 45 posto prihoda. No što pacijenti za to sve dobivaju?
- Pacijent dobiva apsolutnu biokompatibilnost i u funkcijskom je smislu digitalni rad neusporediv u odnosu na analogni - ističe Mehun uz napomenu da računala i strojevi nikad neće u potpunosti zamijeniti ljude jer svaki digitalni dentoprotetski nadomjestak mora proći ručnu doradu iskusnog dentalnog tehničara kako bi se u potpunosti prilagodio potrebama pacijenta.
Individualni pristup
- Od 7 milijardi ljudi na svijetu ne postoje dva identična. Isto je i sa zubima pa je individualizacija poanta našeg posla - kaže on, a takav individualni pristup poslu je jedan od razloga zbog kojih su prije tri godine otvorili podružnicu u Zagrebu. Uz široki krug dentalnih ordinacija, s kojima rade na području Varaždinske županije i šire, imaju i određeni broj suradnika u Zagrebu. Stoga da zagrebački pacijenti ne moraju dolaziti u Varaždin, otvorili su laboratorij u Zagrebu u kojemu zasad radi dvoje tehničara, i to isključivo digitalni protokol.
S obzirom na visoka ulaganja u novu opremu, zanimalo nas je jesu li pokušali dobiti određena bespovratna sredstva kroz EU ili nacionalne fondove. No, na tom su području imali samo loša iskustva pa se, kako kaže, “više ne da uvući u tu priču”. Dentalni su laboratoriji prema NKD klasifikaciji pomalo neodređeni pa je dolazilo do problema s natječajima što je rezultiralo nesnalaženjem konzultanata i odbijanjem dokumentacije. Takvo neuspješno iskustvo razlog je zbog kojega danas u velikom luku zaobilaze bilo kakve pozive i nagovaranja na natječaje, a koliko mu je poznato, slična iskustva s konzultantima imaju i drugi mali poduzetnici koje poznaje.
S druge strane, za razliku od nekih drugih branši, u ovom poslu nemaju problema s radnom snagom jer u Varaždinu postoji srednja zubotehnička škola, tako da imaju dosta upita za radna mjesta.
- Svi su ovdje uglavnom došli kao pripravnici, a mi kroz pripravnički staž radimo selekciju. Tu se vidi ima li netko znanja, volje, želje i energije. U ovom poslu treba dosta manualne spretnosti, kreativnosti i odgovornosti prema poslu. To se u godinu dana isfiltrira pa najbolji ostaju, naravno, ako za to postoji potreba. I ja imam 37 godina radnog staža i još uvijek učim, jer je cjeloživotno obrazovanje u našem poslu imperativ - govori Mehun dodajući da se slijedom toga zaposlenici redovito dodatno educiraju kako bi mogli u svome radu pratiti nove tehnologije. Opisuje i kako će u budućnosti izgledati uzimanje zubnog otiska i izrada proteza.
- U budućnosti stomatolog će vam napraviti snimak zuba pomoću oralnog skenera (koji se već upotrebljava u nekim ordinacijama i u našem gradu), poslati nama “fajl”, mi ćemo to izdizajnirati i pacijentu prodati download s maila. On će pomoću 3D printera moći sam “isprintati” rad i odnijeti ga stomatologu da ga ugradi. No to je budućnost, možda i ne tako bliska. U Kini danas postoje laboratoriji u kojima radi 3,5 tisuće tehničara koji rade samo za izvoz, nikad niti ne vide ljude za koje rade proteze. Globalni je trend da se ide na takvu masovnu produkciju, ali će zato individualni pristup biti dodatno na cijeni - zaključuje Mehun
